Iz opozicije Republike Srpske, oglasili su se povodom novih odluka koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, a koje se tiču rješavanja duga prema slovenskoj firmi Viaduct, ali i integriteta izbornog procesa u BiH.
ADVERTISEMENT
Predsjednik PDP-a i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao je da je Republika Srpska, ali i cijela BiH kroz dug koji je oko 120 miliona maraka prema "Viaductu", ostala bez 50 škola i vrtića, te je kazao da neko mora snositi odgovornost za to.
Takođe, istakao je da je protiv nametanja, te dodaje da je sramota što vlast na nivou BiH nije mogla da uđe u reformu Izbornog zakona i uvođenja skenera, jer kako kaže, "to svima treba".
"Ovo je banana država, dođe neko ko nije izabran i kaže evo vam", poručuje Stanivuković.
"Raduje me da ćemo imati skenere, ali je sramota da to neko nameće da strane, a najveća sramota je što to nisu uradili vlasti", zaključio je Stanivuković.
O novim odlukama Christiana Schmidta, oglasio se i Ognjen Bodiroga, predsjednik Kluba poslanika SDS-a u NSRS.
"Neodgovorna vlast u Republici Srpskoj je svojim mutnim radnjama dovela do toga da su građani Republike Srpske danas ostali bez 120 miliona maraka. Christian Schmidt je danas donio odluku da se dug prema firmi Viaduct reguliše tako što se iz sredstava prikupljenih kroz putarine, koje stoje na jedinstvenom računu, izmire obaveze, i to iz dijela koji pripada Republici Srpskoj", podsjetio je Bodiroga.
On je objavio dokumente iz arbitražnog spora u kojim stoji da Republika Srpska treba da plati sve eventualne troškove i podsjetio da je to potpisala tadašnja premijerka, Željka Cvijanović iz SNSD-a", kaže Bodiroga i dodaje:
"Umjesto da se 120 miliona maraka iskoristi u pronatalitetne mjere, poboljšanje statusa socijalnih kategorija, izgradnju putne infrastrukture, rekonstrukciju škola i izgradnju obdaništa, neodgovorna politika SNSD-a je dovela do toga da će narod Republike Srpske platiti njihove greške", jasan je Bodiroga.
Ponovio je stav da visoki predstavnik po Dejtonskom mirovnom sporazumu nema pravo da nameće zakone i odluke.
"Ali onog momenta kada je Milorad Dodik prihvatio smjenu Nikole Poplašena od strane visokog predstavnika, pozivajući se na takozvana Bonska ovlaštenja koja je dobio krajem 1997. godine, i kada je prihvatio smjenu 59 visokih funkcionera SDS-a u jednom danu od strane visokog predstavnika, on je legalizovao ulogu visokog predstavnika kojom može da
nameće zakone i odluke, a koju nije imao Dejtonskom mirovnim sporazumom", zaključuje Bodiroga.