Christian Schmidt nametnuo je odluku kojom bi trebalo da dio odavno blokiranih sredstava prikupljenih od putarina bude preusmjeren kako bi bio izmiren dug prema firmi "Viaduct" – i to iz pretpostavljenog udjela Republike Srpske (RS).
Riječ je o rezervama koje se nalaze na posebnom računu u Centralnoj banci BiH i koje nisu raspoređene još od jula 2018. godine jer nije bilo dogovora među entitetima. Trenutno se na tom podračunu nalazi više od 316 miliona konvertibilnih maraka, objavile su Nezavisne novine, a nova raspodjela mogla bi se pokušati krajem ovog mjeseca.
"Dio rezervi od prihoda po osnovu putarina biće preusmjeren za izmirenje potraživanja Viaducta, korištenjem pretpostavljenog udjela Republike Srpske. Taj novac nije za budžetske rashode RS i ne utiče na budžetsku stabilnost RS niti na usluge za građane," izjavio je Schmidt.
Kako je pojasnio, isplata će tehnički ići preko Ministarstva finansija i trezora BiH, koje može direktno uplatiti novac Viaductu ili, ako se odluči za dodatne pregovore, ići nekim drugim putem.
"U svrhu provođenja Odluke ICSID-a u predmetu ARB/16/36 – Viaduct d.o.o. Portorož, Vladimir Zevnik i Boris Goljevšček protiv BiH od 18. aprila 2022. i naknadne odluke od 1. maja 2024., iznos od 120 miliona KM, koji uključuje glavnicu, kamatu i troškove postupka, odbija se od akumuliranog iznosa rezerve za poravnanje iz prihoda od putarina sa posebnog računa CBBiH. Taj odbitak smatraće se iznosom koji odgovara udjelu Republike Srpske i biće prenesen Ministarstvu finansija i trezora BiH isključivo u svrhu provedbe ICSID odluke. Nakon prenosa sredstava na račun koji dostavi Ministarstvo finansija BiH, smatraće se da su sredstva dostupna predlagatelju izvršenja (Viaduct i dr.) i dodatna kamata se neće obračunavati. Ministar će isplatu izvršiti bez odlaganja po prijemu validnog zahtjeva. Centralna banka izvršiće prenos Ministarstvu finansija BiH iz istog izvora, koji će se odmah dodijeliti Federaciji BiH. Ako ministar to ne učini u roku od sedam dana, zamjenik ministra je dužan izvršiti raspodjelu", stoji u odluci.
Isplaćeni iznosi Viaductu i svaki preostali dio iz 120 miliona KM, neće se smatrati budućim potraživanjem Republike Srpske sa računa za putarine niti od FBiH niti Brčko distrikta.
"Isplaćeni iznosi smatraju se utrošenim od strane Republike Srpske, a sredstva potrebna za namjene Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja biće osigurana iz vlastitih finansijskih izvora RS. Nakon što Upravni odbor usvoji metodologiju za raspodjelu prihoda od putarina, bit će izvršena poravnanja između entiteta i Brčko distrikta, uzimajući u obzir iznose isplaćene Viaductu", pojašnjeno je.
Schmid je podsjetio da je još u junu 2017. godine tadašnja premijerka RS Željka Cvijanović potpisala ugovor s Savjetom ministara BiH, kojim je RS preuzela obavezu da isplati dug prema Viaductu.
"Od tada, do danas, nije isplaćen ni jedan fening. Ja ne mogu prihvatiti da država vraća dugove entiteta. To nije moguće," istakao je Schmidt.
Prema informacijama iz Kancelarije predsjedavajućeg Upravnog odbora UIO BiH Srđana Amidžića, posljednja raspodjela sredstava od putarina izvršena je još u julu 2018. godine, i to po ranije upotrebljenoj formuli: 59% Federaciji BiH, 39% Republici Srpskoj i 2% Brčko distriktu.
Nametnut zakon koji entitetima nameće odgovornost za dugove
Schmidt je nametnuo i izmjene Zakona o finansiranju institucija BiH koje jasno propisuju da entiteti i niži nivoi vlasti moraju snositi finansijsku odgovornost za sporove koje su sami izazvali, čak i kada je BiH formalno proglašena dužnikom u međunarodnim presudama.
Ključna izmjena predviđa da entiteti, poput Republike Srpske u slučaju firme Viaduct, moraju u roku od 30 dana osigurati sredstva za isplatu duga ukoliko je on nastao iz ugovora koje su oni potpisali sa stranim investitorima.
"Ne može država plaćati dugove koje su napravili entiteti. To nije moguće," poručio je Schmidt, pojašnjavajući razloge zakonske intervencije.
Zakon takođe uvodi obavezu da se u svim budućim ugovorima sa stranim investitorima jasno navede da odgovornost za eventualnu štetu snosi isključivo organ koji potpisuje ugovor – bilo da je riječ o entitetu, distriktu ili opštini.
Pored toga, sudske presude u kojima je BiH dužnik sada moraju biti transparentno prikazane u budžetskom planiranju, a budžetski rashodi uključuju i obaveze po osnovu takvih presuda.