Na proljetnom zasjedanju NATO Parlamentarne skupštine održanom u Dejtonu, usvojena je deklaracija o aktuelnim bezbjednosnim izazovima za NATO, koja se fokusira na politiku Rusije, uticaj Kine, a u jednom dijelu spominje prijetnje stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Deklaracija je u najvećem dijelu posvećena planovima NATO-a da poveća sredstva koja država izdvajaju u zajednički vojni budžet zbog geopolitičkih izazova oličenih u Rusiji, ali i Kini.
U deklaraciji je osuđena „neizazvana, brutalna ruska agresija na Ukrajinu“ i potvrđena „podrška njenoj borbi za suverenitet i teritorijalni integritet“, uz ponovljenu podršku težnji Ukrajine za punopravno članstvo u NATO-u. Naglašeno je da će članice dodatno povećati vojna izdvajanja, modernizovati oružane snage i ojačati istočno krilo Alijanse.
Deklaracija prepoznaje Kinu kao „izazivača“ koji nastoji podrivati demokratske vrijednosti, ekonomski potčiniti druge države i širiti dezinformacije. Naglašava se da Kina intenzivira vojnu saradnju s Rusijom, čime podriva međunarodni poredak.
„Kineska Narodna Republika predstavlja dugoročan, sistemski izazov za bezbjednost, stabilnost i vrijednosti saveznika“, navodi se u Deklaraciji, uz poziv članicama da smanje tehnološku zavisnost od Kine i povećaju budnost prema njenim strateškim ulaganjima.
Pažnju u dokumentu dobila je situacija u Bosni i Hercegovini. Navodi se NATO Parlamentarna skupština izražava ozbiljnu zabrinutost zbog djelovanja vlasti Republike Srpske, koje ocjenjuje kao prijetnju cjelovitosti i funkcionalnosti države:
„Zabrinuti smo zbog zakonodavstva i političkih inicijativa u Republici Srpskoj koje podrivaju ustavni poredak BiH i Dejtonski mirovni sporazum,“ navodi se.
Upućen je poziv zemljama Alijanse da nastave svoju posvećenost bezbjednosti i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, podršku pomirenju širom regiona, i pojačaju pomoć regionalnim partnerima u suprotstavljanje malignim uticajima.
Deklaracija predviđa osnivanje "Transatlantske inicijative za odvraćanje" radi bolje koordinacije između SAD i Evrope, povećanje vojnih izdataka daleko iznad 2% BDP-a za razvoj naprednih tehnologija i borbu protiv dezinformacija, zaštitu kritične infrastrukture uključujući energetske mreže, sajber prostore i podvodne komunikacione kablove.
U zaključku, saveznici poručuju da je kolektivna bezbjednost neodvojiva od očuvanja demokratskih vrijednosti i međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima.
„NATO mora ostati spreman da odgovori na izazove iz svih pravaca – bilo vojnih, političkih, ekonomskih ili informacionih.“
Predstavnici zemalja-članica NATO-a učestvovali su na Proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine Alijanse u američkom gradu Dejtonu, gdje je 1995. godine dogovoren i parafiran mirovni sporazum za BiH. Dejton je od 22. do 26. maja ugostio više od 1.000 učesnika, među kojima i delegacije iz BiH i regiona.
Druga deklaracija je posvećena isključivo Ukrajini, a obje su dostupne na stranici Parlamentarne skupštine NATO-a