Prema prijedlogu koji su tokom mirovnih pregovora iznijeli specijalni izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff i Jared Kushner, administrativne granice Donjecke i Luganske oblasti bile bi pomjerene tako da prate postojeću liniju fronta. Područja koja su i dalje pod kontrolom Ukrajine bila bi izostavljena iz definicije Donbasa, čime bi Moskva mogla dobiti simbolično priznanje kontrole nad cijelom regijom, bez njenog potpunog osvajanja na terenu, piše Kyiv Post.

Time se pokušala zaobići jedna od najvećih prepreka mirovnom sporazumu – ruski zahtjev da Ukrajina prepusti oko 5.000 kvadratnih kilometara teritorije koju ruska vojska nije uspjela zauzeti.

Međutim, Kijev je takav prijedlog odbio, poručivši da neće priznati rusku okupaciju ni na koji način.

„Ukrajinska delegacija nikada nije raspravljala o ustupcima na okupiranim područjima. Ukrajina to nikada neće priznati, ni de facto ni de jure. To je oduvijek bio naš stav za pregovaračkim stolom“, rekao je neimenovani izvor iz ukrajinskog pregovaračkog tima.

Kijev optužuje Moskvu da obmanjuje Washington

Prvi krug pregovora u Abu Dabiju trajao je četiri i po sata. Jared Kushner je na početku sastanka poručio da Washington vjeruje kako je ruski predsjednik Vladimir Putin spreman na mir pod određenim uslovima.

Ipak, stavovi Moskve i Kijeva o ključnim pitanjima i dalje su veoma udaljeni. Putin zahtijeva potpuno povlačenje ukrajinskih snaga iz Donbasa, kao i priznanje ruske aneksije četiri ukrajinske regije i Krima. Takve zahtjeve ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski više puta je kategorički odbacio.

Zelenski je u utorak iz Kopenhagena optužio ruske pregovarače da američkoj administraciji predstavljaju netačnu sliku stanja na frontu, tvrdeći da ruska vojska kontroliše znatno više teritorije nego što je to zaista slučaj.

Prema njegovim riječima, Moskva je Washingtonu predstavila da kontroliše polovinu područja koja su zapravo i dalje pod kontrolom ukrajinskih snaga. Kijev je takve tvrdnje osporavao tokom sastanka, prikazujući videozapise i fotografije s ratišta.

Zelenski je naveo i da Putin uvjerava američku administraciju kako bi ruska vojska preostali dio Donbasa mogla osvojiti za svega nekoliko mjeseci.

Razmjena zarobljenika i sigurnosna jamstva

Uprkos velikim neslaganjima oko teritorijalnog pitanja, Zelenski je prvi dan pregovora ocijenio sadržajnim, ističući da su razgovori obuhvatili i humanitarna pitanja i buduća sigurnosna jamstva za Ukrajinu.

Jedna od tema bila je moguća velika razmjena ratnih zarobljenika, a razmatrana je opcija razmjene između 1.000 i 1.500 zarobljenika sa svake strane. To je jedan od prioriteta Kijeva u pregovorima.

Razgovaralo se i o mehanizmima koji bi spriječili Rusiju da ponovo napadne Ukrajinu nakon eventualnog prekida vatre. Kijev insistira na pravno obavezujućim sigurnosnim garancijama, a ne na političkim obećanjima koja bi buduća američka administracija mogla povući.

Među mogućim rješenjima su bilateralni sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i evropska koalicija voljnih uz podršku Washingtona. Ukrajina, istovremeno, ne odustaje od ambicije da postane članica NATO-a.

Ruska delegacija, s druge strane, insistira na vlastitim sigurnosnim zahtjevima, uključujući ograničavanje vojnog prisustva NATO-a u istočnoj Evropi.

Zelenski je poručio da teritorijalno pitanje želi riješiti direktno s ruskim predsjednikom, navodeći da je spreman na sastanak s Putinom uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država i evropskih zemalja.