Najvažnije pitanje je šta se događa sa zahtjevima za kredit koji su bili u obradi u trenutku kada je Narodna banka Srbije banci oduzela dozvolu za rad i kada je pokrenut stečajni postupak.

Prema mišljenju pravnih stručnjaka, odgovor zavisi od konkretne situacije, odnosno od toga dokle je stigla procedura odobravanja kredita. Nije isto da li je klijent tek podnio zahtjev, dobio interno odobrenje banke ili je već potpisao ugovor o kreditu, piše Euronews Srbija.

Ulaskom banke u stečaj prestaje mogućnost redovnog poslovanja, što znači da se zaustavljaju i započeti postupci odobravanja novih kredita koji nisu završeni prije pokretanja stečaja. Drugim riječima, klijenti ne mogu računati na to da će im banka naknadno isplatiti sredstva po zahtjevima koji do tada nisu realizovani.

Za kupce stanova koji imaju rokove definisane predugovorom, ovakva situacija može predstavljati ozbiljan problem. Zbog toga im se savjetuje da bez odlaganja kontaktiraju druge poslovne banke, podnesu novi zahtjev za kredit i objasne okolnosti u kojima su se našli. Ukoliko već posjeduju kompletnu dokumentaciju, mogu zatražiti da se postupak razmotri u što kraćem roku.

Advokat Brane Krunić za 4zida objašnjava da je za utvrđivanje prava klijenata presudno u kojoj fazi se nalazila kreditna procedura.

"Ako je klijent samo predao dokumentaciju, a banka još nije započela njenu obradu, ne postoji osnov da se postupak odobravanja nastavi nakon otvaranja stečaja. Slična je situacija i kada je kredit interno odobren u banci, ali ugovor sa klijentom još nije potpisan. Međutim, drugačije se posmatra slučaj u kojem je ugovor o kreditu već zaključen, ali sredstva nisu preneta klijentu. Tada je neophodno analizirati konkretne ugovorne odredbe i utvrditi koje obaveze banke i dalje postoje", navodi advokat.

Koje dokumente klijenti treba da sačuvaju i kome da se obrate?

Pored problema sa neisplaćenim kreditom, klijenti se mogu suočiti i sa posljedicama koje proizlaze iz njihovih ugovora sa prodavcima nekretnina. Jedan od najvećih rizika odnosi se na kaparu, posebno ukoliko su kupci već preuzeli obavezu da u određenom roku isplate ostatak kupoprodajne cijene.

Advokat Krunić savjetuje klijentima da prikupe i sačuvaju svu dokumentaciju koja može poslužiti kao dokaz o tome dokle je stigao postupak odobravanja kredita.

"To podrazumijeva kopiju podnijetog zahtjeva, potvrdu o njegovom prijemu, ukoliko je izdata, odluku kreditnog ili drugog nadležnog odbora banke, kao i komunikaciju sa zaposlenima koji su vodili predmet. Važno je sačuvati i procjenu vrijednosti nekretnine, ako je ona već obavljena, kao i sve potvrde o uplatama i ostalu dokumentaciju povezanu sa postupkom", kaže advokat Krunić.

Nakon prikupljanja dokaza, klijenti bi trebalo da se obrate Agenciji za osiguranje depozita, koja u ovom slučaju obavlja i funkciju stečajnog upravnika banke.

Da li kupac može da povrati kaparu?

Posebno komplikovana situacija nastaje kada je kupac nekretnine novac za kaparu uplatio na poseban račun u banci, a sredstva do otvaranja stečaja nisu stigla do prodavca.

U takvim okolnostima potrebno je utvrditi da li kupac ima pravo da traži izdvajanje tog novca iz stečajne mase ili se njegovo pravo svodi na potraživanje prema banci.

Kako objašnjava Krunić, Zakon o stečaju poznaje institut izlučnog prava. Riječ je o pravu lica koje na osnovu stvarnog ili ličnog prava može da zahtijeva da se određena imovina izdvoji iz stečajne mase.

Ipak, činjenica da je određeni iznos uplaćen sa namjerom da predstavlja kaparu ne garantuje automatski da će taj novac biti izuzet iz stečajne mase. Za takav zahtjev potrebno je ispitati pravni osnov uplate, okolnosti konkretnog slučaja i dokumentaciju koja potvrđuje kome novac pripada.

Zbog toga će svaki slučaj morati da se razmatra pojedinačno, uz uvid u predugovor, potvrde o uplati i način na koji je novac evidentiran na računu banke.

Potpisan ugovor, ali kredit nije isplaćen - koja prava ima klijent?

Nešto drugačiji pravni položaj imaju klijenti koji su sa bankom već potpisali ugovor o kreditu, ali novac nisu dobili prije otvaranja stečajnog postupka.

Prema riječima advokata Krunića, u takvoj situaciji postoji ugovorni odnos koji nije u potpunosti izvršen, pa se prava i obaveze strana moraju procjenjivati u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima i Zakonom o stečaju.

Posebno je značajan član 94. Zakona o stečaju, koji uređuje postupanje sa dvostrano obavezujućim ugovorima koji do početka stečajnog postupka nisu u potpunosti izvršeni.

Ova odredba predviđa mogućnost da stečajni upravnik odluči da ispuni ugovor umjesto stečajnog dužnika i da od druge ugovorne strane zahtijeva izvršenje njenih obaveza. Ukoliko odluči da ugovor ne ispuni, druga ugovorna strana može svoje potraživanje prijaviti u stečajnom postupku kao stečajni povjerilac.

Zakon takođe predviđa da druga ugovorna strana može pozvati stečajnog upravnika da se izjasni o tome da li namjerava da izvrši ugovor. U tom slučaju, upravnik je dužan da u roku od 15 dana od prijema poziva dostavi pisano obavještenje o svojoj odluci.

Ukoliko stečajni upravnik prihvati izvršenje ugovora, ali kasnije tokom stečajnog postupka prestane da ispunjava preuzete obaveze, potraživanje koje proizlazi iz takvog ugovora smatra se obavezom stečajne mase, objašnjava Krunić.

Može li banka da odgovara za izgubljenu kaparu?

Pored mogućnosti prijavljivanja potraživanja u stečajnom postupku, u određenim okolnostima može se postaviti i pitanje naknade štete koju je klijent pretrpio zbog nemogućnosti realizacije kredita.

Jedan od primjera je situacija u kojoj je kupac, zbog toga što nije dobio očekivana sredstva banke, izgubio kaparu koju je prethodno uplatio prodavcu nekretnine.

Ipak, kako ističe advokat, eventualna naknada štete zavisi od toga da li se može utvrditi odgovornost banke za nastalu posljedicu, kao i da li postoje pravni osnov i dokazi za takav zahtjev.

Važno je napraviti razliku između slučaja u kojem je ugovor o kreditu potpisan i situacije u kojoj je banka samo interno donela odluku o odobravanju sredstava. (Prim. prev. zadržano ili korigovano na: donijela)

Ako ugovor između banke i klijenta nije zaključen, već je kredit samo odobren kroz internu proceduru, to se ne može automatski smatrati nastankom ugovora o kreditu.

Takođe, ukoliko novac nije isplaćen klijentu, on ne može zahtijevati izdvajanje odobrenog iznosa iz stečajne mase po osnovu izlučnog prava. Razlog je taj što sredstva nisu prenijeta na klijenta, pa nisu ni postala njegova imovina koja se nalazi kod banke.

Zbog toga će konačan položaj svakog klijenta zavisiti od dokumentacije, faze u kojoj je kreditna procedura prekinuta i pravnog osnova na kojem je eventualno nastalo potraživanje prema banci.

Poštanska štedionica: Spremni smo za početak isplate osiguranih depozita klijentima

Banka Poštanska štedionica saopštila je da je spremna za početak isplate osiguranih depozita klijentima Alta banke u stečaju, koja počinje u petak, 13. novembra. Građani će, uz važeću ličnu kartu ili pasoš, morati da ponesu i originalnu ispravu o računu ili depozitu u Alta banci.

Poštanska štedionica će isplatu obavljati u ime i za račun Agencije za osiguranje depozita. Pravo na isplatu imaju fizička lica, preduzetnici i mikro, mala i srednja pravna lica koja ispunjavaju uslove, do osiguranog iznosa od 50.000 evra po deponentu.

Za klijente je pripremljena mreža isplatnih mjesta, a od četvrtka, 12. novembra, biće dostupan i portal za zakazivanje termina, najavila je banka.

Banka posebno podsjeća građane da je, pored važeće lične karte ili pasoša, potrebno ponijeti na uvid i originalnu ispravu o računu ili depozitu u Alta banci.