Kako položaj Rusije postaje sve nezavidniji, šef ukrajinske vojne obavještajne službe iznio je upečatljivu procjenu: Rusiji bi praktično moglo ponestati resursa potrebnih za nastavak rata do 2028. godine. Govoreći nakon što je Ukrajina nedavno ponovo preuzela područje oko Limana u istočnom Donbasu, Oleh Ivaščenko rekao je da Moskva ima dovoljno vojnih i ekonomskih resursa za otprilike još godinu dana, ali da će, prema njegovom mišljenju, oni biti iscrpljeni do 2028. godine.
ADVERTISEMENT
Brojke na kojima se ova procjena zasniva su veoma ozbiljne. Rusija navodno svakog dana regrutuje između 1.000 i 1.200 ljudi za ratne napore. Međutim, prema procjenama ukrajinske obavještajne službe, ruski gubici na frontu premašuju 1.400 ljudi dnevno, pri čemu je oko 60 odsto njih poginulo. To nije održiv model ratovanja, piše britanski Telegraf.
Zaista, to mogućnost nove ruske mobilizacije čini mnogo više od pukog nagađanja. Vladimir Putin je već pokazao da je spreman da žrtvuje izuzetno veliki broj ruskih vojnika kako bi održao svoju ofanzivu. Telegraf navodi da postoji politička granica do koje on može da nastavi da čini to, a da pritom ne počne da mobiliše sinove ruske srednje klase i elite. Upravo tu opasnost po Kremlj postaje akutna.
Ako mobilizacija stigne do Moskve i Sankt Peterburga, a porodice koje su do sada bile zaštićene od direktnih posljedica rata iznenada vide svoje sinove kako se šalju u Donbas, političke posljedice po Putina mogle bi da uslijede znatno prije 2028. godine.
Bitka za Liman takođe pokazuje nešto što je strateški veoma važno. Ukrajina je pokazala šta može da se postigne kada se kombinovano djelovanje različitih rodova vojske pravilno integriše: tenkovi, pješadija, artiljerija, dronovi i vazdušne snage djeluju zajedno, umjesto da se koriste kao odvojene sposobnosti.
Prema izvještajima, Ukrajina je povratila više od 75 kvadratnih milja teritorije u Donbasu, što predstavlja prvo značajnije pomjeranje linije fronta u posljednje dvije godine. Međutim, postoji važna napomena. Ovakve operacije ne odvijaju se preko noći. Ukrajinska vojska je vjerovatno provela mjesece u pripremama, obuci i uvežbavanju prije nego što je pokrenula veliku protivofanzivu.
Rusija, nasuprot tome, sve više izgleda kao da radi suprotno. Njeni regruti prolaze kroz ograničenu obuku prije nego što budu upućeni na front, dok se novoregrutovani vojnici koriste za popunjavanje praznina u ruskim linijama.
U nekim sektorima vojnici mogu biti upućeni u borbu sa očekivanim životnim vijekom koji se mjeri danima, a ne nedjeljama. Na takvoj osnovi nije moguće izgraditi uspješnu savremenu vojsku.
Ukoliko Rusija ne uspije da suštinski promijeni ovu jednačinu, smanjenjem stope gubitaka, uz istovremeno povećanje kvaliteta i broja regruta, procjena Ivaščenka počinje da djeluje manje kao optimizam, a više kao aritmetika.
Druga navodna Putinova strategija podjednako je sumorna: nanijeti dovoljno patnje ukrajinskim civilima kako bi Kijev i ukrajinski narod na kraju kapitulirali. To je ista logika koju Rusija primjenjuje i drugdje.
Ivaščenkova procjena, posmatrana izolovano, teško da može promijeniti tok rata. Međutim, kada se posmatra zajedno sa nedavnim ukrajinskim uspjesima na ratištu, sve sofisticiranijim sposobnostima ukrajinskih dronova, tehnološkom podrškom neočekivanih saveznika poput Ujedinjenog Kraljevstva i sve većom sposobnošću Ukrajine da sprovodi prave operacije kombinovanog djelovanja različitih rodova vojske, strateška slika postaje znatno zanimljivija.
Rusija se ne nalazi nužno na ivici kolapsa. Ali njenu sposobnost da beskonačno dugo održava ovaj rat više ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo. Ključno pitanje je, stoga, šta će ukrajinski saveznici učiniti sljedeće.
Ako Sjedinjene Države, a prije svega Donald Trump, i Evropa prepoznaju da Rusija možda ima ograničen vremenski period u kojem može vojno da nastavi ovim tempom, pruža im se prilika da pomognu Ukrajini da to iskoristi. Cilj ne bi trebalo da bude beskrajan rat. Cilj bi trebalo da bude da se Ukrajina dovede u što snažniju poziciju za pregovore o pravednom i trajnom miru, zaključuje britanski Telegraf.