Na obalama rijeke Vahš u Tadžikistanu, u toku je rad na jednom od najvećih hidroenergetskih projekata na svijetu. Riječ je o brani Rogun, čija je izgradnja počela još davne 1976. godine, kada je Tadžikistan bio dio Sovjetskog Saveza.
ADVERTISEMENT
Raspad Sovjetskog Saveza 1991. godine doveo je do obustave radova na oko dvije decenije. Ipak, projekat je ponovo oživeo, a vlada Tadžikistana je 2016. godine povjerila italijanskoj kompaniji Salini Impregilo (današnji Webuild) ponovno pokretanje i završetak izgradnje. Brana se nalazi na nešto više od 100 kilometara od glavnog grada Dušanbea i, prema trenutnom planu, očekuje se da bude završena 2028. godine.
Dostići će nevjerovatnu visinu od 335 metara
Projekat Rogun je osmišljen tako da dostigne visinu od 335 metara. Ukoliko se radovi završe prema planu, to će biti najviša brana na svijetu, i time će nadmašiti branu Đinping-1 (Jinping-1) u kineskoj provinciji Sičuan. Sama konstrukcija prostire se na oko 660 metara dužine kroz klisuru, dok projekat obuhvata izuzetno složenu mrežu infrastrukture koja se nalazi unutar i ispod same planine. Cilj ovako masivnog objekta nije samo skladištenje ogromnih količina vode, već prije svega iskorišćavanje moćnog toka rijeke Vahš za proizvodnju električne energije.
Ovaj hidroenergetski kompleks dizajniran je sa šest turbina, čija je ukupna snaga oko 3,6 gigavata (GW). Dvije turbine su već puštene u rad, dok se očekuje da će puni kapacitet elektrane značajno povećati proizvodnju struje u Tadžikistanu. Prema navodima iz kabineta predsjednika ove zemlje, projekat bi mogao da udvostruči proizvodnju električne energije i tako osigura energetsku nezavisnost Tadžikistana.
Rijeka koja je morala da bude "pomjerena"
Jedan od najvećih inženjerskih izazova tokom izgradnje bilo je ukroćivanje i upravljanje rijekom Vahš. Ova rijeka, pritoka Amu Darje, duga je skoro 800 kilometara, a njen prosječni protok dostiže oko 600 kubnih metara vode u sekundi. Kako bi omogućili postavljanje samih temelja brane, inženjeri su projektovali preusmjeravanje toka rijeke kroz dva podzemna tunela. Na taj način su uspjeli da održe potpuno suvim područje na kojem se gradi osnova brane.
Ovaj kompleksan proces mogao je da se odvija uglavnom tokom zimskih mjeseci, kada je vodostaj rijeke najniži, a uslovi za rad povoljniji. Iza brane je planirano stvaranje velikog akumulacionog jezera kapaciteta oko 13 kubnih kilometara vode. Ta ogromna količina omogućiće skladištenje i kontrolisano ispuštanje vode kroz turbine, kako bi se nesmetano proizvodila električna energija.
Troškovi izgradnje oko 3,5 milijardi evra
Procjenjuje se da će izgradnja brane Rogun koštati oko 3,5 milijardi evra. Finansiranje obezbjeđuju Vlada Tadžikistana i Svjetska banka, koja je ovaj gigantski objekat označila kao ključni stub elektroenergetskog sistema zemlje.
Prema navodima Svjetske banke, očekuje se da će ovaj projekat poboljšati pristup ekonomično isplativoj, pouzdanoj i održivoj električnoj energiji za oko 10 miliona ljudi. Kada bude završen 2028. godine, Rogun neće biti samo jedan od najvećih hidroenergetskih poduhvata u centralnoj Aziji. Sa svojih impresivnih 335 metara, preuzeće krunu i prvo mjesto na listi najviših brana na cijelom svijetu.