ADVERTISEMENT

Dugo očekivana strategija Evropske komisije za borbu protiv šumskih požara, predstavljena u martu, najavljena je kao značajan zaokret u pristupu – umjesto fokusiranja isključivo na gašenje požara nakon njihovog izbijanja, prioritet je trebalo da bude prevencija.

Međutim, samo četiri mjeseca kasnije, Španija i Francuska suočavaju se s jednom od najtežih sezona šumskih požara posljednjih godina, što jasno pokazuje jaz između ambicioznih planova Brisela i ograničenog napretka na terenu.

Dok se požari šire južnom Evropom, Evropska komisija suočava se sa sve većim kritikama zbog pitanja da li je obećanje da će prevencija imati prednost nad hitnim intervencijama došlo prekasno da bi ove godine donijelo konkretne rezultate, piše Euronews.

Strategija predstavljena u martu označila je značajnu promjenu u razmišljanju. Umjesto dosadašnjeg oslanjanja prvenstveno na protivpožarne avione, vatrogasce i hitne intervencije, Brisel je priznao da se Evropska unija našla u začaranom i skupom krugu gašenja sve razornijih požara, umjesto njihovog sprečavanja.

Požar u Francuskoj (Izvor: AP Photo/Emma Da Silva)

Ipak, veliki dio strategije Evropske komisije i dalje postoji samo na papiru, dok ključne mjere još čekaju na sprovođenje.

Komisija je priznala da su decenije napuštenog poljoprivrednog zemljišta, neodržavanih šuma, dugotrajnih suša i rasta temperatura stvorile ogromne površine obrasle lako zapaljivom vegetacijom, poput borova i eukaliptusa, širom kontinenta. Rješenje koje je predložila podrazumijeva sistematsko upravljanje takvim područjima prije nego što dođe do izbijanja požara.

To uključuje finansijsku podršku poljoprivrednicima i šumarima za prorjeđivanje šuma, ispašu stoke i obnovu zapuštenog zemljišta. Takođe je predložena obnova močvara, tresetišta i poplavnih područja kako bi se zadržala vlaga u zemljištu i prirodno usporilo širenje požara.

Međutim, nijedna od ovih mjera ne može umanjiti rizik od požara koji već bjesne ovog ljeta.

Evropska komesarka za životnu sredinu Jessika Roswall izjavila je 26. maja, na sastanku ministara poljoprivrede u Briselu, da Komisija „ne planira nove inicijative u oblasti upravljanja šumama“, niti „u ovom trenutku planira dodatne pokazatelje ili smjernice“.

Zbog toga se Evropa ponovo oslanja na iste hitne mehanizme za koje je sama Komisija upozorila da više nisu dovoljni – angažovanje protivpožarnih aviona u okviru sistema rescEU, slanje prekograničnih vatrogasnih timova i mobilizaciju kapaciteta civilne zaštite kako sve više država traži pomoć.

Jedna od ključnih slabosti evropske politike zaštite od šumskih požara i dalje ostaje činjenica da politička pažnja i finansijska sredstva rastu tek nakon katastrofalnih požara, dok preventivno upravljanje šumskim i ruralnim područjima zahtijeva godine kontinuiranih ulaganja prije nego što rezultati postanu vidljivi.

Gašenje požara u Francuskoj (Izvor: AP Photo/Emma Da Silva)

I sama Komisija priznala je da je prevencija kroz istoriju dobijala znatno manje pažnje od hitnog odgovora na požare. Strategijom predstavljenom u martu praktično je priznato da se Evropa godinama bavila posljedicama, a ne uzrocima sve težih šumskih požara.

Ne može se sva odgovornost prebaciti na Komisiju

Ipak, veliki dio predloženih mjera zavisi od država članica, a ne od Brisela.

Upravljanje šumama, planiranje korištenja zemljišta i sistemi civilne zaštite uglavnom su u nadležnosti nacionalnih vlasti, dok bi se najveći dio sredstava za preventivne mjere obezbjeđivao kroz evropske poljoprivredne fondove i buduće budžete Evropske unije.

Evropska komisija može da podstiče, koordinira i finansira određene aktivnosti, ali njihovo sprovođenje u konačnici zavisi od nacionalnih vlada, regionalnih vlasti, poljoprivrednika i vlasnika zemljišta.

Godinama u Savjetu Evropske unije postoji blokirajuća manjina koja se protivi strožem evropskom regulisanju upravljanja šumama.

Požar u Francuskoj (Izvor: AP Photo/Emma Da Silva)

Iako su Švedska i Finska tradicionalno predvodile otpor većem uključivanju EU u šumarsku politiku, Francuska im se često pridruživala u raspravama o ključnim zakonodavnim prijedlozima, insistirajući da održivo upravljanje šumama treba da ostane prvenstveno nacionalna nadležnost. Pariz je, između ostalog, doprinio usporavanju usvajanja Zakona o obnovi prirode 2024. godine i više puta se usprotivio većem uticaju Brisela na način na koji države članice upravljaju svojim šumama.

Tokom 2024. godine nekoliko država članica snažno se usprotivilo prijedlogu Zakona o monitoringu šuma, tvrdeći da bi njime Evropska komisija dobila prevelik uticaj na nacionalnu šumarsku politiku.

Preporuka Evropske komisije državama članicama o integrisanom upravljanju rizikom od šumskih požara, usvojena 29. juna, ostala je pravno neobavezujući dokument, dok će sprovođenje vizije prema kojoj močvare i obnovljeni ekosistemi predstavljaju prirodne prepreke širenju požara zahtijevati godine da promijeni izgled evropskih pejzaža.

Martin Pigeon, stručnjak za šume i klimatske promjene iz nevladine organizacije Fern, izjavio je da su veliki požari koji ovih dana uništavaju hiljade hektara borovih plantaža u francuskoj regiji Žironda bili „apsolutno predvidivi“.

Požar u Španiji (Izvor: AP Photo/Manu Fernandez)

„Neka područja koja danas gore već su bila zahvaćena požarima prije četiri godine, ali su ponovo zasađena borovima. Dominantni model šumarstva zarobljen je u ciklusu monokulturnih plantaža i čistih sječa, čije troškove snosi cijelo društvo, dok je uticaj šumarske industrije na kreiranje politika do sada blokirao svaku ozbiljniju regulativu EU u oblasti upravljanja šumama“, rekao je Pigeon za Euronews.

„Koliko dugo će društvo plaćati ogromne ekonomske, klimatske i zdravstvene posljedice zarad relativno skromne dobiti ove industrije?”, pita on.

Klimatski naučnici već godinama upozoravaju da sezona šumskih požara u Evropi traje sve duže, da su požari intenzivniji i da ih je sve teže predvidjeti.

I sama Evropska komisija u svojoj strategiji priznaje da ni najveći kapaciteti za hitne intervencije neće biti dovoljni ukoliko šume i ruralna područja ne postanu otporniji na posljedice klimatskih promjena.

Španske službe u borbi protiv požara (Izvor: AP Photo/Manu Fernandez)

"Moramo naglasiti da je upravljanje šumama vjerovatno najveći izazov kojem se moramo posvetiti kako bismo u narednim godinama poboljšali ovu situaciju“, priznao je jedan zvaničnik Evropske komisije, želeći da ostane anoniman.