ADVERTISEMENT

Riječ je o takozvanoj "floti iz sjenke", koju čine uglavnom stari brodovi. Koristeći ogromnu gužvu u saobraćaju, ovi tankeri uspijevaju da prođu neprimjećeno dok transportuju sirovu naftu ka Kini.

Tehnike "nestajanja" sa radara

Istraživanje koje je sproveo Wall Street Journal otkriva da posade ovih brodova koriste sofisticirane taktike kako bi ostale "ispod radara". One isključuju sisteme za geolociranje, falsifikuju dokumentaciju i vrše pretovar nafte sa broda na brod u udaljenim, međunarodnim vodama, kako bi sakrili pravo porijeklo tereta.

Stručnjak za pomorsku bezbjednost Charlie Brown, navodi da je u regionu uočeno najmanje 120 tankera prepunih iranske nafte. Procjenjuje se da ovi brodovi kumulativno prevoze oko 150 miliona barela, čekajući pravi trenutak da završe ilegalni transfer.

Jedna od najčešćih metoda koju koriste ovi "brodovi-duhovi" je isključivanje AIS sistema (automatski identifikacioni sistem) za izbjegavanje sudara. Druga, još opasnija taktika je "spoofing" - korišćenje softvera koji šalje lažne koordinate. Ovakav signal može se razotkriti samo upoređivanjem sa satelitskim snimcima.

Ovi brodovi putuju od Irana do jugoistočne Azije kroz Malajski i Singapurski prolaz, gdje se odvija trećina svjetske pomorske trgovine naftom. Nakon što prođu Singapur, oni gase svoje predajnike i vrše pretovar na otvorenom moru, van nadležnosti lokalnih vlasti. Do dva miliona barela nafte može biti prebačeno sa jednog broda na drugi u samo jednoj ovakvoj operaciji.

Kineska veza i "pravni vakuum"

Kada preuzmu naftu, drugi brodovi ponovo uključuju svoje sisteme i teret odvoze u luke u sjevernoj Kini. Peking je više puta ponovio da se protivi "ilegalnim sankcijama" koje nije odobrio Savjet bezbjednosti UN.

Analitičarka Michelle Bookman ističe da je ovaj region postao "centar bezakonja". Mnogi od ovih brodova su loše održavani i koriste lažne zastave. Primjer je tanker "NORA", koji je godinama plovio pod iranskom zastavom, da bi nedavno bio primjećen sa lažnom zastavom Gvajane. Iako ga je malezijska policija nakratko zadržala u januaru, brod je pušten i ubrzo je nastavio sa ilegalnim aktivnostima.

Problem dodatno komplikuje činjenica da se ovi transferi dešavaju u Ekskluzivnim ekonomskim zonama gdje obalne države poput Malezije, Singapura i Indonezije imaju ograničenu jurisdikciju. Osim kršenja sankcija, ovakva praksa nosi i ogroman ekološki rizik, jer bi svaka nezgoda pri pretovaru na otvorenom moru mogla izazvati katastrofalnu naftnu mrlju koju niko ne bi bio spreman da sanira.

Zahvaljujući ovoj floti iz sjenke i njenim opasnim manevrima, Teheran nastavlja da prihoduje milijarde dolara, ostavljajući međunarodne regulatore nemoćnim.