Ebola se zvanično pojavila 17. put od 1976. godine. Povodom nove epidemije u DR Kongo, doktorka iz Juznoafričke medicinske asocijacije Angelique Coetzee, široj javnosti poznata kao jedna od prvih ljekara koja je izolovala virus COVID-a 2020. godine, kaže za Euronews Srbija da nekoliko faktora čine ovu pojavu ebole drugačijom i težom za kontrolu. Ona navodi da aktuelan soj nije novi i da je prvi put identifikovan 2007. godine.
ADVERTISEMENT
Ona je rekla da se situacija danas razlikuje se u odnosu na neke prethodne pojave jer trenutno nema licencirane vakcine i nema odobrenog načina liječenja za ovaj soj ebole.
Prema njenim riječima, ebola se pojavila u regionu u kojem se vodi oružani sukob, gdje ima mnogo raseljenih lica i gdje nije bezbjedno.
"Ljudi ne mogu da se liječe, tako da je jako teže praćenje, testiranje, izolacija i liječenje nego u prethodnim slučajevima. Takođe, čini se i da postoji velika razlika između broja potvrđenih slučajeva i velikog broja slučajeva ljudi za koje se sumnja da imaju ebolu. Te teškoće su velike, tako da ne brinemo samo zbog samog virusa, već i zbog okruženja u kojem se taj virus širi", rekla je Coetzee.
Kada je riječ o pravljenju nove vakcine, ona kaže da se ne dešava u kratkom roku ali da, ipak, naučnici ne počinju od nule i da bi aktuelna vakcina uskoro trebalo da bude isprobana.
Ona je navela da je jedan od izazova to što se virus širi brže od razvoja vakcine i naglasila da je ključna momentalna reakcija, odnosno mjere javnog zdravlja.
"Radi se o brzoj dijagnostici, izolovanju virusa, kontroli zaraze i angažovanju samih građana. Sve je to izuzetno važno. Ne radi se samo o tome da li vakcina postoji. Za vrijeme zaraze ebolom najvažnije intervencije u prvih nekoliko nedjelja su ulaženje u trag zaraženima, detekcija i prevencija daljeg širenja. Sve je to izuzetno bitno, uključujući i poverenje građana. Liječenje možda nije specifično za virus, već će zavisiti od stanja zaraženog i simptoma. Ne zaboravimo da ne postoje antibiotici za virusne infekcije", rekla je ona.
Dezinformacije i rizik od širenja zaraze
Coetzee je upozorila na širenje dezinformacija koje, kako je dodala, postaju opasne kao i sam virus.
Ona kaže da je opasno ako ljudi vjeruju da je ebola vještačka bolest, da se ne može vjerovati zdravstvenim radnicima i da treba izbjegavati liječenje.
"Jedno od najosetljivijih pitanja je sahranjivanje preminulih. Poznato je da ebola ostaje izuzetno zarazna i poslije smrti, posebno u kontaktu sa tjelesnim tečnostima. Recimo, ukoliko porodica ne želi da poštuje protokole oko sahrane jer nemaju povjerenja, to povećava širenje bolesti. Treba sada vidjeti na koji način da crkva pomogne da objasni narodu da ako neko želi da sahrani svoje bližnje, postoje određena pravila i protokoli koje treba poštovati. Sveštenik je tu izuzetno bitan u situaciji sahrane", rekla je ona.
Sagovornica Euronews Srbija je navela da ljudi ne mogu da pobijede ebolu pojedinačno, već samo društvo i da je poverenje podjednako bitno.
"Virus se širi tako što koristi strah i kašnjenje u reagovanju. Što prije prepoznamo neki slučaj i izolujemo oboljelog, time se smanjuje izgled za širenja i onda ljudi mogu da se vrate na bezbjedno sahranjivanje mrtvih", kaže ona.
Govoreći o potencijalu za dalje širenje zaraze, ona je rekla da uvijek postoji rizik i mogućnost, posebno u regionima gdje se ljudi često kreću preko granice.
"Uganda je već prijavila slučajeve u vezi sa zarazom u Kongu. Ebola se ne širi na isti način kao kovid-19. Potreban je direktan kontakt sa zaraženim tjelesnim tečnostima. Ne prenosi se vazduhom kao kovid. Zbog toga pominjemo sahranjivanja, tu je izuzetno bitno da se preduzmu preventivne mjere. Najveći rizik je u tom zaraženom regionu. Mi znamo da postoji i međunarodni nadzor, ne zaboravimo da virusi ne poznaju granice, oni se šire", rekla je Coetzee.
To što su Amerikaci ukinuli pomoć koju su davali Africi, kaže ona, utiče na sadašnju situaciju.
"Ako nemate dovoljno sredstava, onda ne kupujete dovoljno lijekova, klinike nisu adekvatno opremljene i nemaju dovoljno kadrova. To pogađa kontrolu zaraze koja zavisi opet od kapaciteta koje imate u laboratorijama, lične zaštitne opreme, zdravstvenih radnika i prevoza. Ako nema dovoljno novca, ljudi neće da se fokusiraju na te stvari i ono malo novca će iskoristiti za neke druge svrhe i onda nećete moći da podržavate te sisteme. Zbog toga, a to se već desilo, izvještaji ukazuju na manjak i nestašice i slabiju reakciju u odnosu na neke prethodne zaraze ebole", rekla je ona.
Sagovornica Euronews Srbija naglašava da se zaraza može staviti pod kontrolu samo ukoliko zdravstveni radnici imaju resursa da mogu brzo da identifikuju zaražene i prekinu lanac prenosa.