U Kazahstanu će sutra (15. marta) biti održan republički referendum o odobravanju novog Ustava države. Ekipa Euronews BiH ovih dana je na terenu u Astani kako bi popratila ovaj, kako ističu politolozi, vrlo značajan događaj za cijeli region.
ADVERTISEMENT
Odgovarajuću naredbu potpisao je 11. februara predsjednik Kazahstana Kassym-Jomart Tokayev, a referendum u Kazahstanu smatra se jednim od najvažnijih koraka u procesu ustavne reforme.
Šta je predmet referenduma?
U informativnom glasačkom listiću bit će postavljeno pitanje:
"Da li prihvatate novi Ustav Republike Kazahstan, čiji je nacrt objavljen u medijima 12. februara 2026. godine?"
Na taj način građani će glasati za cijeli tekst novog Ustava, a ne za pojedinačne amandmane.
Nacrt novog Ustava pripremljen je uzimajući u obzir prijedloge građana, političkih stranaka, društvenih organizacija i stručnjaka koji su dostavljeni tokom javne rasprave.
U projektu se posebna pažnja posvećuje pravima i slobodama čovjeka, dok su među osnovnim nepromjenjivim vrijednostima navedeni suverenitet, nezavisnost, unitarni karakter države i teritorijalni integritet zemlje.
Među ključnim novinama u projektu Ustava izdvaja se formiranje novog jednodomnog parlamenta – Kurultaja, koji će imati 145 poslanika i proširena ovlaštenja.
Pri njegovom formiranju koristit će se proporcionalni izborni sistem, a mandat poslanika trajat će 5 godina.
Jedna od novina projekta je i uvođenje institucije potpredsjednika, kao i stvaranje nove platforme za opštenacionalni dijalog „Narodno vijeće Kazahstana“ (Қазақстан Халық Кеңесі).
Kako će biti organizirano glasanje?
Kako nam je rečeno u Centralnoj izbornoj komisiji Kazahstana, na referendumu će učestvovati građani koji su navršili 18 godina i imaju aktivno biračko pravo. Dodali su da će biračka mjesta biti otvorena od 7:00 do 20:00 po lokalnom vremenu.
Prema podacima Centralne komisije referenduma, sva biračka mjesta za glasanje 15. marta u Kazahstanu i inostranstvu u potpunosti su spremna.
Ukupno će u zemlji raditi više od 10.000 biračkih mjesta. Od toga: 9.779 prema mjestu registracije građana, 622 u privremenim registracijskim punktovima u zemlji, a 71 pri diplomatskim predstavništvima Kazahstana u 54 države
Na biračke spiskove upisano je 12.461.796 građana.
Nakon zatvaranja biračkih mjesta počet će brojanje glasova. Ukupne rezultate referenduma utvrdit će Centralna komisija referenduma.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Kazahstana Arman Isetov ovim povodom nam je rekao da Kazahstan prolazi kroz zaista historijsku fazu svog razvoja.
"Tokom proteklih godina postigli smo mnogo. Izgradili smo nezavisnu državu i postavili temelje održivog razvoja. Dosljedno razvijamo našu ekonomiju, industriju i poduzetništvo, dok posebnu pažnju posvećujemo razvoju ljudskog kapitala kroz ulaganja u nauku i obrazovanje. Danas je Kazahstan snažna država s visokim međunarodnim ugledom, stabilnim političkim sistemom i ekonomijom koja se kontinuirano razvija", smatra Isetov.
Dodao je da je ipak ustavna reforma postala logičan nastavak tih transformacija i odgovor na zahtjeve društva.
"U početku je fokus bio na parlamentarnoj reformi. Međutim, javne rasprave koje su trajale šest mjeseci znatno su prevazišle ovu inicijativu. Radi sistematizacije svih prijedloga formirana je Ustavna komisija od 130 članova. Komisija je pažljivo razmotrila i sumirala više od 12.000 prijedloga koje su građani dostavili putem državnih digitalnih platformi eGov i eOtinish", pojasnio je.
Prema njegovim riječima, amandmani su zahvatili 84 posto teksta trenutnog Ustava.
"Drugim riječima, izrađeni su potpuno novi članci i odjeljci, a struktura temeljnog zakona doživjela je značajne promjene. Novina reforme ne leži u broju amandmana, već prvenstveno u njenom novom konceptualnom sadržaju. Ustav je nov po svojoj suštini i značenju i izrađen je uzimajući u obzir savremene zahtjeve", istakao je.
Poručio je da je strateški cilj ustavne reforme jačanje državnosti i nezavisnosti te poboljšanje dobrobiti građana.
"Novi Ustav je pravovremen odgovor na globalne izazove i temelj dugoročne stabilnosti države. Reforma stvara moderan i efikasan politički model usmjeren na zaštitu prava građana i osiguravanje istinskog dijaloga s društvom. Ključni prioritet reforme je pojedinac – ljudski život, prava i slobode zvanično su proglašeni najvišom vrijednošću. Nacrt Ustava uspostavlja model snažnog i kompetentnog parlamenta, efikasne vlade te nezavisnog i transparentnog pravosuđa. Također predviđa jačanje uloge političkih stranaka, razvoj konsultativnih institucija", pojasnio je Isetov.
Prema njegovim riječima, predlaže se novi model državnog upravljanja prema kojem će sve grane vlasti biti jednako nezavisne u donošenju odluka.
"Ovlasti glavnog predstavničkog tijela zemlje – Kurultaja – bit će proširene. Jednodomni parlament omogućit će efikasniju zakonodavnu aktivnost. Istovremeno, Halyk Kenesi (Narodno vijeće), kao najviše savjetodavno tijelo, stvorit će pouzdan kanal povratne komunikacije između države i društva, uključujući različite društvene i etničke grupe. Kazahstan će uspostaviti istinski sistem upravljanja usmjeren na građane, zasnovan na trajnim vrijednostima kao što su socijalna pravda, konstruktivni patriotizam, vladavina prava, javni red, zakonita prava i slobode građana te prioritet obrazovanja, nauke i tehnologije, kao i nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet", kazao je.
Dodao je da je na ustavnom nivou jasno izražena i zajednička posvećenost očuvanju historijskih, kulturnih, porodičnih i moralnih vrijednosti.
"To je neotuđivo pravo našeg naroda i niko – bilo političari, javne ličnosti ili strane i domaće nevladine organizacije – ne bi trebalo to dovoditi u pitanje ili kritizirati. Novi Ustav sadrži odredbe o šteti koju država može nanijeti pojedincima, garantuje nepovredivost doma, uvodi instituciju advokature i pravilo Miranda, čime se jačaju garantovana prava građana na sudsku zaštitu i pravnu pomoć. Na ustavnom nivou predlaže se i garancija prava na privatnost, zaštitu ličnih podataka i digitalna prava. Po prvi put razvoj nauke, obrazovanja, kulture i inovacija definira se kao ustavni princip djelovanja države. Posebna važnost daje se odredbi o sekularnom karakteru države, uključujući i obrazovni sistem", poručio je.
Zaključio je da je usvajanje novog Ustava zahtjev vremena i jedan od najvažnijih i najhitnijih zadataka s kojima se suočava Kazahstan.
Šta nakon referenduma?
U slučaju da bude usvojen, novi Ustav stupit će na snagu 1. jula 2026. godine, kada prestaje važiti sadašnji Ustav. Dan njegovog usvajanja na referendumu bit će proglašen državnim praznikom – Danom Ustava.
Parlament formiran u skladu s Ustavom od 30. avgusta 1995. godine prestat će s radom 1. jula 2026. godine.
Izbori za Kurultaj moraju biti raspisani od strane predsjednika u roku od mjesec dana, a održani u roku od dva mjeseca od stupanja Ustava na snagu.
U roku od dva mjeseca od otvaranja prve sjednice Kurultaja prvog saziva, predsjednik Kazahstana treba imenovati potpredsjednika, uz saglasnost Kurultaja.
Predsjednik i sudije Ustavnog suda bit će imenovani u roku od dva mjeseca od otvaranja prve sjednice Kurultaja prvog saziva.
Ekipa Euronews BiH sutra će pratiti referendumski dan obilazeći glasačka mjesta i prateći dešavanja na terenu.
