ADVERTISEMENT

Prema njegovim riječima, situacija je izuzetno kompleksna jer se radi o dva najvažnija interkontinentalna avio-čvorišta, preko kojih putuju i građani Srbije, ali i veliki dio svijeta.

"Teško je predvidjeti koliko će vremena biti potrebno da se sistem vrati u redovno stanje. Ono što daje nadu jeste činjenica da su pojedini letovi već realizovani, što znači da sistem, iako otežano, ipak funkcioniše", naveo je Seničić.

On objašnjava da će se građani koji žive na pogođenim destinacijama snaći tako što će pratiti zvanične informacije i ostati u kontaktu sa ambasadama, dok su individualni turisti u znatno težoj situaciji jer će, u najvećoj mjeri, morati sami da organizuju povratak. Zato je, ističe, od presudnog značaja dobra koordinacija sa ambasadama i konzularnim predstavništvima – putnici treba da ostave svoje podatke i budu u stalnom kontaktu sa diplomatskim misijama kako bi na vreme dobili informacije o eventualnoj evakuaciji, piše Euronews Srbija.

Seničić naglašava da država ne može slati avione na destinacije gdje se nalazi mali broj putnika, već se organizacija povratka vrši tako što se putnici najprije lociraju na jednu sigurnu tačku. Kao primjer dobre prakse navodi saradnju nacionalnog avio-prevoznika Air Serbia, ambasade i turističkih agencija, zahvaljujući kojoj su putnici stigli do Dubaija i tamo sačekali dalju organizaciju leta.

Važno je, dodaje, shvatiti da je riječ o višoj sili.

"Ovo nije situacija kao kada dođe do tehničkog kvara ili kašnjenja leta. Kada su u pitanju ratna dejstva i zatvaranje vazdušnog prostora, aviokompanije nemaju obavezu da isplaćuju dodatne kompenzacije putnicima", ističe on.

Kada je riječ o pravima putnika, postoje dvije situacije. Oni koji su putovali individualno mogu, u dogovoru sa aviokompanijom, dobiti povraćaj dijela karte za nerealizovani segment putovanja. Međutim, taj iznos često nije dovoljan za kupovinu nove karte preko alternativnih ruta, a dodatni problem je što na mnogim letovima više nema slobodnih mjesta.

"Više se ne postavlja pitanje novca, već fizičkog nedostatka kapaciteta", kaže Seničić.

Kod aranžmana uplaćenih preko turističke agencije, agencija je dužna da pruži pomoć i organizuje smještaj o svom trošku do tri noćenja nakon planiranog povratka. Ukoliko situacija potraje, putnici participiraju u daljim troškovima, ali uz obavezu agencije da obezbijedi asistenciju i najpovoljnije moguće uslove.

Kada je riječ o evakuaciji iz zemalja direktno zahvaćenih sukobom, poput Izraela, procedura se odvija kroz koordinaciju ministarstava, ambasada i nacionalnog avio-prevoznika. Ključno je, naglašava Seničić, da se bezbjednost stavi na prvo mjesto i da se letovi organizuju tek kada postoje apsolutno pouzdane informacije da su bezbijedni.

Iako se situacija često poredi sa početkom pandemije koronavirusa, on smatra da nema mjesta panici.

"U vrijeme korone imali smo potpuno prazno nebo i totalnu blokadu. Sada je obustava ograničena na dio Bliskog istoka, dok ostatak sveta funkcioniše. Problem je što alternativne rute nemaju kapacitet da prihvate sve putnike", objašnjava.

Negativne posljedice po turizam su neminovne – širenje straha dovodi do stagnacije uplata i interesovanja. Ipak, Seničić upozorava da strah nije pravni osnov za otkazivanje putovanja.

"Ne treba reagovati ishitreno. Može se desiti da ljudi otkažu povoljne aranžmane, a kasnije putuju po višoj cijeni", kaže on.

Kada je riječ o destinacijama poput Maldiva, hotelijeri često nemaju razumijevanja za otkazivanja jer tvrde da postoje alternativne rute. S druge strane, u zemljama gdje je proglašeno ratno stanje obaveza je svih učesnika u turističkom prometu da vrate novac putnicima.

Za destinacije poput Kipra, Egipta i Turske, Seničić naglašava da trenutno nema razloga za paniku. Iako se te zemlje pominju u kontekstu regionalne nestabilnosti, nema direktnih ratnih dejstava u turističkim zonama i boravak se odvija normalno.

Hristina Veselinović o životu u Dubaiju: Panika je veća u medijima nego ovdje

Dok svjetski mediji izvještavaju o tenzijama i sukobima na Bliskom istoku, slika sa terena u Dubaiju, prema riječima novinarke i influenserke Hristine Veselinović, znatno je mirnija nego što se to spolja doživljava. Ona se uživo uključila u program Euronews Srbija i poručila da je atmosfera u gradu stabilna, uprkos zabrinutosti porodica i prijatelja u Srbiji i regionu.

"Kada sam ovih dana odgovarala na poruke, shvatila sam koliko je velika panika u medijima i kako se ta panika prenosi na naše porodice. Ljudi misle da je ovdje strašno. Da se razumijemo – jeste rat, odvija se rat, ali civilni deo Dubaija je potpuno siguran", istakla je Veselinović.

Prema njenim riječima, posljednjih dana nije bilo nikakvih detonacija ni zvukova koji bi ukazivali na neposrednu opasnost u dijelovima grada gdje živi većina stanovništva. Vlasti redovno obavještavaju građane, a povjerenje u zvanične informacije je, kaže, izuzetno visoko.

"Ovdje žive ljudi iz više od 200 zemalja i rijetko gdje sam vidjela toliki nivo povjerenja u institucije. Postoji sistem uzbunjivanja preko mobilnih telefona – dobijamo alarm kada je potrebno skloniti se i obavještenje kada je sigurno kretati se. To uliva sigurnost", objašnjava ona.

Naglašava da se upozorenja razlikuju u zavisnosti od lokacije – građani koji žive bliže vojnim bazama, aerodromima ili lukama češće dobijaju alarme, jer su ti objekti potencijalne mete.

"Meta nisu civilne zone. Meta su aerodromi, luke i vojne baze. Ljudi koji žive u tim dijelovima imaju intenzivniji osjećaj rata, dok se u drugim dijelovima grada život odvija gotovo normalno", kaže Veselinović.

Uprkos tenzijama, javni prevoz, prodavnice, dostava i javne službe funkcionišu bez prekida. Škole su se, prema potrebi, organizovale i prešle na onlajn nastavu, a mnogi poslovi se obavljaju od kuće. Posebno ističe značaj srpske zajednice.

"Naša zajednica je velika, a pod tim mislim na sve ljude sa prostora bivše Jugoslavije. Ovdje su te granice izbrisane – čim govorimo isti jezik, mi smo naši. Ali i šire, svi koji žive ovde drže se zajedno. Ljudi su spremni da pomognu jedni drugima, da podijele informacije, ponude smještaj, pruže podršku", kaže ona.

Dodaje da su i državni zvaničnici izlazili među građane kako bi pokazali da je situacija pod kontrolom, što je dodatno ojačalo povjerenje. Ipak, priznaje da je uticaj medija snažan.

"Drugari su mi rekli da ih roditelji zovu uplakani i traže da se javljaju na svakih sat vremena. Toliko su slike u medijima dramatične da ni kada im pošaljete snimak realnog stanja, teško im je da poveruju", navodi Veselinović.

Kao bivša stjuardesa, ističe da zatvaranje vazdušnog prostora unosi nemir u avio-industriju i da će posljedice po saobraćaj i ekonomiju svakako postojati, jer je Bliski istok ključna poveznica između Istoka i Zapada. Ipak, smatra da je trenutno najvažnije ostati pribran.

"Najbitnije je strpljenje. Pratiti zvanična obavještenja, ne preuveličavati situaciju, ali ni umanjivati je. Dešava se nešto ozbiljno, ali grad nije sravnjen sa zemljom. Ljudi normalno izlaze, šetaju, vode djecu i kućne ljubimce", poručuje.

Za one koji razmišljaju da napuste Dubai ili da se vrate u njega, savjetuje jasnu komunikaciju sa porodicom, praćenje zvaničnih informacija i izbjegavanje panike.

"Možda će se sve završiti za nekoliko dana, možda će trajati duže – to niko ne zna. Ali važno je da ostanemo realni i da brinemo jedni o drugima", rekla je Veselinović.