Loader

Loader
Pronađite nas

Luong Cuong novi predsjednik Vijetnama

Hamas: Planirani izraelski plan preseljenja u Gazi – novi talas genocida

    Deset godina Pariškog sporazuma: Nada u promjenu zasjenjena klimatskim realnostima

    Glečer (Izvor: AP Photo/Becky Bohrer)
    Euronews.com/Euronews.ba
    Objavljeno

    Sporazum, potpisan u Parizu 12. decembra 2015. godine, smatran je historijskim, ali deceniju kasnije, planeta se i dalje zagrijava prevelikom brzinom.

    ADVERTISEMENT

    Prije deset godina, 12. decembra 2015. godine, lideri 195 zemalja, sastajući se u Francuskoj na Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP21), ratificirali su Pariški sporazum. Zemlje potpisnice obavezale su se da će "ojačati globalni odgovor na prijetnju klimatskih promjena". To je bio trenutak koji su mnogi opisali kao historijski.


    Cilj je bio da se "prosječni globalni porast temperature zadrži znatno ispod 2°C iznad predindustrijskog nivoa" i da se nastave napori "da se porast temperature ograniči na 1,5°C iznad predindustrijskog nivoa".


    Ali deset godina kasnije, misija je daleko od završene. U izvještaju objavljenom 4. novembra, Program Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP) naveo je da su projekcije porasta temperature za tekući vijek "sada između 2,3 ​​i 2,5°C, dok su one zasnovane na trenutnim politikama 2,8°C".


    "Nećemo moći održati globalno zagrijavanje ispod 1,5°C u narednih nekoliko godina. Prekoračenje ove granice je neizbježno", rekao je generalni sekretar UN-a António Guterres.


    I budućnost ne izgleda ništa svjetlije. Tokom svog prvog mandata, američki predsjednik Donald Trump povukao je Sjedinjene Države iz Pariškog sporazuma ubrzo nakon inauguracije. Prema izvršnoj uredbi koju je potpisao predsjednik, sporazum je jedan od brojnih međunarodnih organizacija i sporazuma koji ne odražavaju vrijednosti SAD-a.


    216 miliona ljudi u opasnosti


    Globalno zagrijavanje moglo bi prisiliti do 216 miliona ljudi da migriraju unutar svojih zemalja u potrazi za boljim životnim uslovima, upozorila je Svjetska banka u septembru 2021. U svom izvještaju pod nazivom "Groundswall" objašnjeno je da će ljudi "migrirati iz područja gdje opadaju dostupnost vode i poljoprivredna produktivnost, kao i iz područja pogođenih porastom nivoa mora i olujnim udarima".


    Ranije ove godine, Celeste Saulo, generalni sekretar Svjetske meteorološke organizacije (WMO), istakla je da je "Evropa kontinent koji se najbrže zagrijava i da snosi najveći teret ekstremnih vremenskih događaja i klimatskih promjena".


    I prethodnih godina nije nedostajalo primjera. Prošlog augusta, veliki požari opustošili su Portugal i Grčku, gdje je u jednom danu otkriveno više od 150 požara.


    U oktobru 2024. godine, regiju Valencia u Španiji pogodile su izuzetno intenzivne poplave. Godišnja količina kiše pala je za samo osam sati, odnijevši više od 220 života.


    Mjesec dana ranije, oluja Boris pogodila je Centralnu Evropu. Poplave koje su uslijedile usmrtile su više od dvadeset ljudi.


    Toplotni talasi, suše i kišni periodi


    Globalno zagrijavanje već ima i nastavit će imati direktan utjecaj na naše stanovništvo. U Francuskoj, "ovaj porast temperature iznosi +2,1°C u periodu 2015-2024 (u poređenju sa 1900-1930) i mogao bi dostići +4°C do 2100. godine u scenariju globalnog zagrijavanja od +3°C", upozorava Météo-France.


    A efekti globalnog zagrijavanja su brojni. Meteorološka agencija posebno objašnjava da sa svakim porastom temperature, "vazduh može sadržavati oko 7% više vodene pare, što povećava potencijal za intenzivne padavine", te da će okeani postepeno gubiti sposobnost apsorpcije CO2. "Okean skladišti oko 91% viška toplote uzrokovanog emisijama stakleničkih plinova. Ali kako se zagrijava, postepeno gubi sposobnost apsorpcije ugljika", objašnjava se.


    Ovaj poremećaj će također pogoršati porast nivoa mora i učiniti toplotne talase "mnogo češćim". Suše će također biti "ozbiljnije", a epizode intenzivnih padavina "izraženije".


    U izvještaju objavljenom 9. decembra, UN poziva na "međusobno povezan, društveno-i vladin" pristup rješavanju klimatskih izazova. Izvještaj, koji je sastavilo 287 naučnika iz 82 zemlje, opisuje razorne posljedice koje će klimatske promjene izazvati ako se nacije ne ujedine kako bi transformirale sisteme poput energije i hrane. Izvještaj također upozorava da bi klimatske promjene mogle smanjiti godišnji globalni BDP za 4% do 2050. godine i koštati milione života.


    Klimatska sabotaža


    Deset godina nakon potpisivanja Pariškog sporazuma, brojna klimatska udruženja ponovo su oglasila uzbunu. U četvrtak su Greenpeace, Action Justice Climat Paris i ANV-COP 21 razvili ogromni transparent u blizini Eiffelovog tornja na kojem su, između ostalih, bili Emmanuel Macron, Marine Le Pen i Donald Trump.


    „Ova akcija osuđuje političare na vlasti koji su posljednjih deset godina favorizirali zagađujuće industrije i milijardere u odnosu na borbu protiv klimatskih promjena i opći interes“, saopćio je ANV-COP 21.


    Greenpeace je, sa svoje strane, izveo „gorak“ zaključak: „Dezinformacije su u porastu, kriminalizacija ekologa je u porastu, a ekološki zastoji se množe“, napisala je asocijacija, ciljajući Francusku „koja još uvijek ne ispunjava svoje klimatske ciljeve“.


    „Klimatska sabotaža nije neizbježna; ona je rezultat političkih izbora koje diktiraju privatni interesi, a ne opći interes“, dodao je Greenpeace.


    Ranije ove sedmice, autori četverogodišnjeg Globalnog pregleda okoliša UNEP-a rekli su da svijet treba usvojiti više politika kako bi se zajednički borio protiv klimatskih promjena, gubitka biodiverziteta, degradacije zemljišta i zagađenja.


    Izvještaj tvrdi da su ta pitanja neraskidivo povezana i da zahtijevaju rješenja koja uključuju povećanu potrošnju i finansijske podsticaje za prelazak s fosilnih goriva, podsticanje održivih poljoprivrednih praksi, suzbijanje zagađenja i ograničavanje otpada.


    Stručnjaci upozoravaju da se svijet približava prekretnici u pogledu klimatskih promjena, gubitka vrsta i zemljišta, te drugih šteta. Međutim, napori za rješavanje tih problema uglavnom su ulagani kroz pojedinačne sporazume koji nisu ostvarili dovoljan napredak, rekli su.


    Umjesto toga, zalažu se za pristup koji uključuje svako područje vlasti, finansijski sektor, industriju i građane, te za cirkularnu ekonomiju koja prepoznaje da su prirodni resursi ograničeni.


    „Ono što želimo reći je da možemo postati mnogo održiviji, ali će biti potrebne neviđene promjene da bi se ovi sistemi transformisali“, rekao je Bob Watson, jedan od glavnih autora izvještaja i bivši vodeći NASA-in i britanski klimatolog. „To se mora učiniti brzo sada jer nam ističe vremena.“

    Možda će vam se svidjeti