ADVERTISEMENT

Veteran politike, 74-godišnji centrista poznat po sklapanju političkih saveza, pokušavao je bezuspješno da pridobije podršku krajnje desnice i ljevičarskih blokova u parlamentu za svoj plan potrošnje. Njegova odluka da sam pokrene glasanje o povjerenju vlastitoj vladi zasnivala se na nadi da protivnici neće željeti da snose odgovornost za politički haos koji bi uslijedio njegovim padom.

Međutim, ta kocka izgleda da mu se obila o glavu i opozicija je spremna da ga sruši.

Šta ako Bayrou padne

Predsjednik Emmanuel Macron može imenovati novog premijera ili raspustiti Narodnu skupštinu i raspisati prijevremene parlamentarne izbore. Novi premijer bi značio novu rundu političke trgovine, dok bi novi izbori, nešto više od godinu dana nakon prethodnih, mogli dodatno produbiti nestabilnost i podijeljenost biračkog tijela.

Postoji i treća opcija: da Macron podnese ostavku, što traže pojedini rivali, uključujući krajnju desnicu predvođenu Marine Le Pen. Macron je takvu mogućnost odbacio, rekavši da ostaje na funkciji do kraja mandata 2027.

Ko bi mogao da vodi novu vladu

Nije jasno ko bi mogao da bude novi premijer. Nema očiglednog kandidata koji bi mogao da progura zakone kroz parlament podijeljen između tri suprotstavljena politička bloka. Macron je pozvao svoje centrističke saveznike da pokušaju da naprave savez sa umjerenim ljevičarima kako bi progurali budžet za 2026. godinu, ali ti pokušaji zasad nisu urodili plodom.

Mogući kandidati uključuju ministra odbrane Sebastiena Lecornua iz Macronovog bloka, ili tehnokratu poput ministra finansija Erica Lombarda, investicionog stručnjaka bliskog lijevoj struji.

Postavljanje socijaliste za premijera teško da bi uspjelo. Lider socijalista Olivier Faure otvoreno je izrazio želju da zamijeni Bayroua, ali konzervativna stranka Republikanci, koja trenutno ima nekoliko ministarskih mjesta, nagovijestila je da bi napustila vladu ako ljevica preuzme vlast.

Francuski mediji pominju i ministra pravde Geralda Darmanina kao mogućeg kandidata, ali sve su to i dalje samo nagađanja, prenosi Bloomberg Adria.

Zašto Macron izbjegava nove izbore

Macron smatra da bi novi izbori vjerovatno proizveli istu podijeljenu sliku parlamenta kao prošli put, izvijestio je Bloomberg News.

Iako ima ustavno pravo da raspiše nove izbore, smatra se da to ne bi riješilo osnovni problem: francusko biračko tijelo je duboko podijeljeno. Prema anketama, nijedna stranka ili savez ne bi osvojili jasnu većinu.

Anketa Ifopa pokazuje da bi Nacionalno okupljanje Le Pen osvojilo 32-33 odsto, što je manje nego na prošlim izborima. Lijevi savez (krajnja ljevica, komunisti, zeleni i socijalisti) mogao bi da osvoji 25 odsto, iako među njima postoje ozbiljne razlike. Macronov centristički blok bi pao na 15 odsto, a Republikanci bi imali oko 13 odsto.

Kako bi nova vlada mogla da se dogovori oko budžeta

Bayrou je predložio 44 milijarde evra ušteda i povećanja poreza kako bi se budžetski deficit smanjio sa očekivanih 5,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ove godine na 4,6 odsto u 2026.

Jedna od njegovih najkontroverznijih predloženih mjera je ukidanje dva državna praznika. Ostali koraci uključuju uvođenje novog poreza za najbogatije, zamrzavanje penzija i socijalnih davanja na nivou iz 2025. godine, kao i moguću prodaju državnih udjela u kompanijama.

Opozicija zasad ne želi da pravi ustupke kako bi spasila Bayroua, ali neka buduća vlada bi možda imala veću šansu za kompromis - na primjer, ako bi ostavili praznike i više opteretili bogate.

Ipak, razlike su velike: ljevičarski kontrapredlog uključuje uvođenje poreza na bogatstvo i spuštanje starosne granice za penziju sa 64 na 62 godine, što je u suprotnosti s Macronovom tržišno orijentisanom politikom.

Šta ako ne bude dogovora o budžetu

Francuska trenutno ima najveći budžetski deficit u evrozoni. Ako Bayrou padne, njegov nasljednik će se suočiti s rastućim javnim dugom. Prema izvještaju Bloomberg Economicsa, javni dug bi mogao da poraste na 125 odsto BDP-a do 2030. godine ako ne bude odlučnih mjera.

Bayrou upozorava da je Francuska zavisna od državne potrošnje i u "smrtonosnoj opasnosti", uz rast duga od 5.000 evra svake sekunde. Kamate na dug mogle bi da dostignu 100 milijardi evra godišnje do 2029.

Cilj njegove vlade je da do 2029. smanji deficit na tri odsto BDP-a, što je granica koju propisuje EU. Ako parlament ne usvoji novi budžet do kraja godine, primjenjivaće se okvir iz 2025, ali bez oštrih mjera koje Bayrou predlaže.

Kako bi tržišta mogla da reaguju ako Bayrou ode

I prije ove krize, investitori su počeli da prodaju francuske obveznice zbog pogoršanja javnih finansija i političke neizvijesnosti, što je povećalo troškove zaduživanja. Njegova odluka da sam pokrene glasanje o povjerenju dodatno je uzdrmala tržišta.

Razlika u prinosima između francuskih i njemačkih desetogodišnjih obveznica raste, a i francuski berzanski indeks CAC 40 je pretrpio udarce. Posljednjih dana tržište se malo smirilo, jer izgleda da novi izbori neće biti raspisani odmah.

Najavljeni su veliki protesti: opšti protest 10. septembra i štrajk sindikata 18. septembra, što dodatno povećava rizik od socijalnih nemira.

Zabrinutost oko toga kako će Francuska obuzdati svoj rastući deficit mogla bi takođe da umanji potražnju za evrom. Zajednička valuta je oslabila kada su se političke tenzije ponovo pojavile nakon što je Bayrou predstavio svoj budžetski plan, a jedan bankarski strateg je deficit nazvao "tempiranom bombom za povjerenje u EU".

Lombard je izjavio da će se tržišta smiriti ako se Francuska vrati na kurs smanjenja duga. Iako je kazao da će ovogodišnji cilj deficita od 5,4 odsto biti ispunjen zahvaljujući stabilnim prihodima i kontrolisanoj potrošnji, politička kriza već negativno utiče na poslovno povjerenje i potražnju u privredi.