Dosadašnja vlast pretrpjela je poraz, dok je tradicionalna opozicija, suočena s potpunim političkim potonućem, ostala ispod cenzusa, čime je politička scena doživjela potpuni reset.

O uzrocima izborne prekretnice, očekivanjima građana, rekonfiguraciji političke scene i narednim koracima za Euronews Srbija govorili su politikolog Nikola Perišić i politički analitičar Vladimir Dobrosavljević.

Analizirajući izborne rezultate, sagovornici su saglasni da je ključno iznenađenje predstavljala masovna izlaznost građana, koji su se opredjeljivali u snažnoj referendumskoj atmosferi. Visoka izlaznost išla je direktno u prilog studentskoj listi, čija je kampanja bila depersonalizovana i usmjerena na okupljanje širokog fronta nezadovoljnih birača i nekadašnjih apstinenata.

„Ovo je de fakto skoro 90 odsto svega što u Srbiji može da izađe da glasa na neki način. Znalo se da na određenoj izlaznosti naglo rastu šanse i povećavaju se prilike studentske liste, pa je konačni ishod, s obzirom na postignutu izlaznost, bio u potpunosti očekivan“, naglasio je Perišić.

On je ocijenio da je nakon izbora važno smanjiti političke tenzije i da dvije dominantne političke opcije treba međusobno da se uvažavaju.

Kao jednu od najvažnijih tema za buduću vlast izdvojio je ekonomiju, koja je, kako je naveo, građanima uvijek od velikog značaja.

Govoreći o očekivanjima birača koji su podržali studentsku listu, Dobrosavljević je upozorio da se promjene ne mogu dogoditi preko noći i da očekivanja ne bi trebalo da budu maksimalistička.

„Studentska lista se homogenizovala i motivisala birače na veoma malom broju tema. To su prioriteti na koje treba da se fokusira“, rekao je on.

Upoređujući aktuelna dešavanja s ključnim istorijskim trenucima savremene srpske istorije, analitičari ističu da ovakav politički rez podsjeća na period obnove višestranačja 1990. godine.

Vladajuća struktura i dosadašnji opozicioni blok našli su se u situaciji u kojoj moraju da se prilagode potpuno novim okolnostima, dok se otvara prostor za formiranje novih političkih subjekata i poslaničkih klubova iz redova heterogenog studentskog pokreta.

Vladimir Dobrosavljević ocijenio je da Srbija ulazi u period takozvanih „greenfield“ političkih investicija, odnosno stvaranja novih političkih subjekata i inicijativa, te da će taj proces trajati nekoliko narednih godina.

„Ovo je veliki rez. Ovo mnogo više znači i mnogo više će ličiti na 1990. godinu i period obnove višestranačja u Srbiji nego na promjene nakon 2000. godine. Građani su željni nove ponude, novih političkih lica i subjekata, jer su bili duboko nezadovoljni dosadašnjom ponudom“, istakao je on.

Dobrosavljević je ocijenio da je postojeći proporcionalni izborni sistem, u kojem je cijela Srbija jedna izborna jedinica, nefunkcionalan i da doprinosi udaljavanju narodnih poslanika od birača.

„Nama je potrebna neka vrsta personalizacije izbornog sistema. Da li kroz proporcionalni sistem s otvorenim listama, personalizovani proporcionalni sistem ili neku vrstu većinskog izbornog sistema, u svakom slučaju potrebno je da naši politički predstavnici budu bliži biračima“, rekao je Dobrosavljević.

Govoreći o narednim koracima i predstojećim predsjedničkim izborima, koji bi trebalo da budu održani do kraja godine, sagovornici su poručili da nova vlast i pobjednička lista moraju voditi računa o realnim očekivanjima javnosti.

Fokus u narednom periodu trebalo bi da bude na smirivanju političkih tenzija, oslobađanju institucija, borbi protiv korupcije i stvaranju demokratskog ambijenta za prijeko potrebne reforme izbornog sistema, kao i na jačanju odgovornosti političkih predstavnika prema građanima.