Izrael je pristao na prijedlog Stevea Witkoffa, izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa, o privremenom prekidu vatre u Gazi tokom Ramazana i Pesaha, saopćio je ured premijera Benjamina Netanyahua. Odluka je donesena nekoliko sati nakon isteka prve faze ranije dogovorenog primirja.
ADVERTISEMENT
Više od 500 izraelskih naseljenika nasilno je ušlo u kompleks Al-Akse drugog dana Ramazana, uz podršku izraelskih snaga sigurnosti, izvijestila je Palestinska novinska agencija Wafa.
Doseljenici su obilazili kompleks, treće najsvetije mjesto u islamu, te su izvodili vjerske obrede, uglavnom u istočnom dijelu lokacije.
Iako je prema jevrejskom zakonu ulazak u kompleks zabranjen za Jevreje zbog njegove svetosti, upadi naseljenika postali su redoviti događaj.
Kompleks Al-Akse nalazi se u Starom gradu Jeruzalema i pod zaštitom je UNESCO-a kao svjetska baština.
Ograničenja pristupa tom mjestu često su uzrok napetosti, posebno tokom vjerskih praznika poput Ramazana. Izraelske snage u prošlosti su provodile nasilne racije na tom području tokom islamskog svetog mjeseca.
U međuvremenu, u Tel Avivu su izbili protesti izraelskih građana nezadovoljnih politikom premijera Benjamina Netanyahua.
Stotine prosvjednika okupile su se ispred domova nekoliko ministara, zahtijevajući provedbu primirja u Gazi i dogovor o razmjeni zarobljenika. Demonstranti su nosili fotografije izraelskih talaca i optuživali vladu za izdaju.
Izrael procjenjuje da se još 59 talaca nalazi u Gazi, od kojih je najmanje 20 živih.
Hamas je odbio nastavak pregovora pod Netanyahuovim uvjetima, inzistirajući na potpunom izraelskom povlačenju i trajnom prekidu rata.
Rat u Gazi, koji je trenutno privremeno obustavljen sporazumom o primirju, dosad je odnio više od 48.380 života, uglavnom žena i djece, a enklava je ostavljena u ruševinama.
Protiv Netanyahua i bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta Međunarodni kazneni sud izdao je naloge za uhićenje zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, dok se Izrael pred Međunarodnim sudom pravde suočava s optužbom za genocid.
Obustavljen ulazak humanitarne pomoći
Izrael je u nedjelju najavio da će zaustaviti ulazak svih roba i zaliha u Pojas Gaze, no nije odmah bilo jasno je li potpuno obustavljen i ulazak humanitarne pomoći.
Ured premijera Benjamina Netanyahua nije detaljno obrazložio ovu odluku, ali je upozorio na "dodatne posljedice" ako Hamas ne prihvati američki prijedlog za produljenje primirja.
Hamas je optužio Izrael da pokušava sabotirati krhki prekid vatre i nazvao je odluku o obustavi pomoći "jeftinom iznudom, ratnim zločinom i otvorenim napadom na dogovor o primirju."
Izrael kontrolira sve prijelaze u Gazu, uključujući onaj prema Egiptu.
Prva faza primirja između Izraela i Hamasa, koja je uključivala porast humanitarne pomoći, završila je u subotu.
Strane još nisu pregovarale o drugoj fazi, u kojoj bi Hamas trebao osloboditi preostale taoce u zamjenu za povlačenje izraelskih snaga i trajno primirje.
Izrael je u nedjelju podržao prijedlog za produljenje prve faze primirja do Ramazana i Pesaha, do 20.aprila.
Prema tom prijedlogu, Hamas bi prvo oslobodio polovicu talaca, a ostatak kad se postigne dogovor o trajnom primirju.
Nema reakcije od SAD-a, Egipta ili Katara, koji već više od godinu dana posreduju između Izraela i Hamasa. Hamas još nije odgovorio na prijedlog.
Humanitarna kriza u Gazi
Palestinci u Pojasu Gaze suočavaju se s humanitarnom krizom, a ukoliko pomoć bude zabranjena, njihovo stradanje samo će se povećati.
Prema izvještaju UN-a, više od 60% kuća (oko 292.000) i 65% cesta je uništeno. Mnogi ljudi su beskućnici i nemaju pristup pitkoj vodi i osnovnim sanitarnim uvjetima, što ih čini podložnim bolestima.
Oslobađanje talaca
Prema planu, prvog dana primjene bit će oslobođena polovina talaca u Gazi, uključujući i žive i preminule, dok će preostali biti pušteni kada se postigne dogovor o trajnom prekidu vatre. Witkoff je predložio ovo rješenje kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o trajnom miru, piše Index.hr.
Glasnogovornik Hamasa Hazem Qassem izjavio je da pokret odbacuje izraelsku "formulaciju" o produženju prve faze primirja, ali nije direktno komentirao Witkoffov plan.
Iz Netanyahuovog ureda saopćeno je da će Izrael odmah pristupiti pregovorima ako Hamas pristane na njih.
Također, navodi se da će se Izrael vratiti borbenim operacijama nakon 42 dana ako procijeni da pregovori ne napreduju.
Ranijim sporazumom o prekidu vatre, postignutim 15. januara, privremeno su okončane 15-mjesečne borbe te su razmijenjena 33 izraelska taoca i pet Tajlanđana za oko 2000 palestinskih zatvorenika. Iako su pregovori o trajnom primirju nastavljeni u Kairu, dogovor još nije postignut.
SAD šalje Izraelu vojnu opremu
U međuvremenu, Sjedinjene Američke Države odobrile su prodaju Izraelu vojne opreme vrijedne više od tri milijarde dolara.
Istovremeno, Ministarstvo zdravstva Gaze potvrdilo je broj od 48.365 poginulih u izraelskim napadima, dok je Vladin ured za medije ažurirao podatke na najmanje 61.709 stradalih, uz hiljade nestalih pod ruševinama.
Na okupiranoj Zapadnoj obali nastavljaju se incidenti. Britanski list The Guardian objavio je istraživanje o ubistvu 12-godišnjeg Palestinca Aymana al-Hammounija, kojeg su izraelske snage upucale u Hebronu 21. februara.
Europska unija osudila je izraelske operacije i politiku širenja naselja, pozivajući Tel Aviv da poštuje međunarodno humanitarno pravo.
Snimci objavljeni na društvenim mrežama prikazuju izraelske vojnike u dvorištu džamije Al-Aqsa prvog dana ramazana. Iako sukobi nisu prijavljeni, ovaj period tradicionalno donosi pojačane tenzije, posebno u Istočnom Jerusalemu.
U Rafahu, gdje su se sklonile hiljade raseljenih Palestinaca, humanitarna situacija ostaje teška. Nestašica hrane, vode i medicinskih zaliha dodatno pogoršava uslove, dok stanovništvo strahuje od nastavka izraelskih operacija.
Palestinska grupa Hamas saopćila je da Izrael još nije započeo pregovore o drugoj fazi sporazuma o prekidu vatre.
Istovremeno, Međunarodni sud pravde razmatra tužbu protiv Izraela za genocid, dok se izraelski premijer Netanyahu i bivši ministar odbrane Yoav Gallant suočavaju s nalozima za hapšenje zbog optužbi za ratne zločine pred Međunarodnim krivičnim sudom.
