Dva dana prije inauguracije Donalda Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, cijeli svijet u iščekivanju prati prve poteze novog-starog predsjednika. Trump je tokom svoje kampanje za predsjedničke izbore 2024. godine više puta isticao da bi rat u Ukrajini mogao biti brzo okončan, no kako se približava treća godina ruske invazije, Ukrajina postavlja pitanje što nova administracija može donijeti za budućnost rata.
ADVERTISEMENT
Profesor međunarodnih odnosa sa Sveučilišta u Kijevu, Nikolaj Kapitonjenko, smatra da Ukrajinci danas postaju realističniji u pogledu mogućnosti brzog kraja rata.
Iako su postojale špekulacije da bi rat mogao završiti do 2025. godine, Kapitonjenko tvrdi da većina Ukrajinaca više ne vjeruje u takav scenarij.
Prema njegovim riječima, mnogi Ukrajinci sada sumnjaju da bi bilo koji politički lider, uključujući Trumpa, mogao brzo okončati sukob.
"U posljednja dva mjeseca situacija je postala izuzetno teška, a većina Ukrajinaca sada smatra da rat neće biti okončan uskoro. Osobno, ne vjerujem da će se završiti u bliskoj budućnosti“, rekao je Kapitonjenko za Euronews Srbija.
Također, postavlja se pitanje hoće li Ukrajina biti podložna većem američkom pritisku nakon Trumpove pobjede.
Iako su SAD pružile ključnu vojnu i ekonomsku pomoć Ukrajini, Kapitonjenko smatra da bi nova administracija mogla pokušati nametnuti mir među zaraćenim stranama.
Ipak, ističe kako bi bilo koji pokušaj Trumpa da postigne mir mogao biti vrlo težak, s obzirom na to da ne postoji nikakav ozbiljan sporazum između Rusije i Ukrajine.
"Bez obzira na Trumpovu iskrenu želju da završi rat, bit će izuzetno teško postići mir. Ne postoji sporazum ili dogovor koji bi bio prihvaćen s obje strane, a Rusija je teško prisiliti na kompromis“, upozorio je Kapitonjenko.
Izazovi SAD-a na globalnoj pozornici
Kapitonjenko također ističe da će SAD suočiti s dugoročnim izazovima zbog gubitka moći i utjecaja u globalnoj areni. Svijet se ubrzano mijenja, a Sjedinjene Države više nisu u poziciji da budu tako efikasni posrednici kao što su bile prije nekoliko decenija.
"Gubitak moći i utjecaja SAD-a može ih učiniti manje efikasnim posrednicima u globalnim pitanjima, uključujući i rat u Ukrajini“, rekao je profesor.
Na pitanje o mogućnosti da SAD i Rusija pregovaraju o okončanju rata, Kapitonjenko je istaknuo da postoji prostor za bilateralne razgovore između tih dviju zemalja, no da one same ne mogu riješiti sukob bez obzira na interese Ukrajine.
Također, naglasio je važnost uključivanja drugih ključnih globalnih aktera poput Europske unije i Kine u proces izgradnje nove sigurnosne arhitekture za Europu.
"SAD i Rusija mogu razgovarati o određenim pitanjima, ali ne mogu riješiti rat bez ukalkuliranja interesa Ukrajine. Ovaj sukob nije samo bilateralni, već ima šire regionalne i globalne implikacije, zbog čega bi u proces trebale biti uključene i druge sile“, dodao je.
NATO i Ukrajina: Nerealna perspektiva
Kada je riječ o članstvu Ukrajine u NATO-u, Kapitonjenko ostaje skeptičan. Iako je Ukrajina nastojala izgraditi jače sigurnosne veze s Europskom unijom i susjedima, pridruživanje NATO-u smatra nerealnim.
"Ne dijelim optimizam mnogih ukrajinskih dužnosnika koji su se nadali da će Ukrajina uskoro postati članica NATO-a, bilo prije ili poslije invazije.
Rizik od eskalacije sukoba s Rusijom zbog tog koraka je prevelik“, rekao je Kapitonjenko.
Prema njegovom mišljenju, i prethodne administracije, bilo republikanske bilo demokratske, nikada nisu ozbiljno namjeravale pozvati Ukrajinu u NATO, a u trenutnim uvjetima, šanse za to su praktički nula.
Zaključno, Ukrajina se suočava s neizvjesnom budućnošću pod novom Trumpovom administracijom.
Iako Trump može imati želju za okončanjem rata, brojne političke i sigurnosne prepreke otežat će ostvarenje takvog cilja.
Ukrajina će morati balansirati svoje odnose s Rusijom, SAD-om i drugim globalnim akterima dok pokušava osigurati svoju sigurnost i teritorijalnu integritet.