ADVERTISEMENT

„U ovom svijetu Evropa je odlučila krenuti vlastitim putem. I sada se rađa snažnija i nezavisnija Evropa“, poručila je zastupnicima.

„Evropa je tu za Evropljane. A u hladnoj i krhkoj stvarnosti današnjeg svijeta, samo Evropa može Evropljanima pružiti istinski suverenitet.“

Donosimo pet ključnih poruka iz govora, objavio je Euronews.com.

„Pridruženo članstvo“ za Kanadu

Predsjednica Evropske komisije predložila je stvaranje posebno prilagođenog statusa „pridruženog članstva“, kojim bi se Kanada još više približila Evropskoj uniji.

„Dijelimo jedan okean, iste vrijednosti i isti pogled na svijet. A sada ćemo zajedno graditi i našu zajedničku budućnost“, poručila je kanadskom premijeru Marku Carneyju, koji je doputovao iz Ottawe u Strasbourg kako bi kao počasni gost prisustvovao govoru.

Pozdravila je početak „saveza za budućnost“, čiji je cilj produbljivanje saradnje EU i Kanade u oblastima poput ekonomske sigurnosti, inteligentne proizvodnje, najsavremenijih tehnologija, odbrane, energetike, kritičnih minerala i baterija, kao i u području Arktika.

Međutim, nije iznijela detalje o tome šta bi „pridruženo članstvo“ značilo u praksi. I dalje nije jasno kako bi se takav status uklopio u postojeću strukturu ugovora EU. Raniji pokušaj njemačkog kancelara da se Ukrajini dodijeli „pridruženo članstvo“ brzo je nestao s dnevnog reda nakon protivljenja pojedinih evropskih prijestolnica.

Von der Leyen je samo kazala da bi novi status odnose EU i Kanade podigao „na najviši mogući nivo“, što je izazvalo glasan aplauz u plenarnoj sali.

Uoči govora, anketa koju je proveo Abacus Data pokazala je da 49 posto Kanađana podržava članstvo u EU, dok se 30 posto tome protivi, a 21 posto nije sigurno.

Riječ je o izuzetnim rezultatima za zemlju koja se nalazi s druge strane Atlantskog okeana, a oni odražavaju političke posljedice kaznenih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovih ponovljenih pokušaja da Kanadu pripoji Sjedinjenim Američkim Državama.

Evropa osjeća posljedice „ljeta istine“

Klimatska politika ponovo je dospjela u prvi plan, i to iz očiglednih razloga.

Von der Leyen je ljeto 2026. godine opisala kao „ljeto istine“, ukazujući na šumske požare, povlačenje glečera, nestašice vode, gubitke usjeva i ekstremne vrućine koje su izazvale velike probleme širom kontinenta. Navela je da je izgorjelo 660.000 hektara, izgubljeno 12 miliona tona usjeva, dok je tokom toplotnih valova zabilježeno više od 35.000 dodatnih smrtnih slučajeva.

„Nauka je jasna. Evropa se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka. Naravno, tranzicija je složena. I morat ćemo se prilagođavati i učiti tokom tog procesa“, kazala je.

Neposredan odgovor bit će Evropski plan za toplotne valove, za koji je von der Leyen kazala da će obuhvatiti sisteme ranog upozoravanja, spremnost zdravstvenog sistema, prilagođavanje gradova, rashlađivanje i zaštitu ranjivih grupa.

Njena Komisija bi sljedećeg mjeseca trebala predstaviti novi okvir za klimatsku otpornost, koji je već ranije najavljen. Njime će biti identificirano 100 najranjivijih područja u Uniji, procijenjeni rizici kojima su izložena te utvrđen odgovarajući nivo odgovornosti za upravljanje tim rizicima.

Osiguranje je još jedna velika slabost na koju je upozorila von der Leyen. Prema njenim riječima, privatnim osiguranjem trenutno je pokriveno svega oko 25 posto gubitaka nastalih usljed katastrofa u Evropi, zbog čega vlade na kraju moraju preuzimati ulogu osiguravatelja. Evropska komisija će stoga predložiti uspostavljanje Saveza za klimatsko osiguranje kako bi se smanjio taj veliki jaz.

Obećala je i evropsku inicijativu za vodu, čiji će cilj biti saniranje skupih gubitaka vode zbog curenja, kao i evropsku flotu za gašenje požara koja bi reagovala u slučaju šumskih požara.

Jačanje sigurnosnih kapaciteta

Kao što se i očekivalo, odbrana je zauzela važno mjesto u govoru, koji je održan u trenutku niza hibridnih napada, od kojih su neki pripisani Rusiji, a koji su uznemirili Evropu.

„Ne trebamo imati nikakvih iluzija o tome šta se ovdje događa: hibridne prijetnje s kojima se Evropa suočava sve su manje hibridne, a sve manje su i samo prijetnje“, kazala je von der Leyen.

„Cyber napadi i sabotaže, podmetanje požara i upadi dronova. Njihov intenzitet raste iz dana u dan. Kako raste nivo prijetnje, tako mora rasti i spremnost Evrope.“

Potom je predložila potpuno novi mehanizam po uzoru na član 4. NATO-a, koji bi države članice mogle aktivirati u slučaju hibridnog napada. Time bi bile pokrenute političke konsultacije s ciljem „koordiniranja“ odgovora EU i „odvraćanja od daljnje eskalacije“.

Član 4. NATO-a podrazumijeva da bilo koja od 32 članice Saveza može zatražiti hitan sastanak radi razgovora o novoj prijetnji. On prethodi mogućoj kolektivnoj odbrani prema članu 5, koji propisuje da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.

Von der Leyen je također predložila osnivanje „Evropskog vijeća za sigurnost“, koje bi okupilo lidere Ukrajine, Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške, Kanade i drugih demokratskih partnera.

„To je sada još hitnije, imajući u vidu prirodu i razmjere rizika s kojima se suočavamo“, kazala je.

Kako će ovo Vijeće od ideje postati stvarnost, u ovom trenutku nije poznato.

Postoji i niz nadnacionalnih organizacija i grupa zaduženih za očuvanje globalne sigurnosti čije se djelovanje preklapa s evropskim kontinentom, poput NATO-a, OSCE-a i Koalicije voljnih, pa je rizik od dupliciranja nadležnosti i preklapanja aktivnosti prilično velik.

Digitalna sigurnost na prvom mjestu

Tehnologija je bila jedna od glavnih tema govora Ursule von der Leyen.

Govoreći o sigurnosti djece na internetu, najavila je Akt EU o djeci (EU Kids Act), kojim bi se zabranio pristup društvenim mrežama korisnicima mlađim od 13 godina, dok bi za mlađe od 15 godina pristup bio ograničen. Time bi bio zaokružen njen lični projekat koji je pokrenula u prošlogodišnjem govoru.

„Ne moramo prihvatiti funkcije koje stvaraju ovisnost. Ne moramo prihvatiti da djeca budu izložena sve ekstremnijim sadržajima. Ne moramo prihvatiti da se fotografije djevojčica koriste za stvaranje seksualiziranih sadržaja pomoću umjetne inteligencije“, poručila je zastupnicima.

Predsjednica Komisije najavila je i prebacivanje tereta dokazivanja, što znači da će tehnološke platforme ubuduće morati dokazati da su svoje usluge zaista učinile sigurnim. Prijedlog zakona također će obavezati tehnološke kompanije da njihove internetske usluge budu sigurne prema zadanim postavkama.

Umjetna inteligencija dobila je poseban dio govora, održanog nekoliko dana nakon što je više direktora vodećih tehnoloških kompanija pozvalo na usporavanje razvoja ove tehnologije koja ubrzano napreduje.

Von der Leyen je ukazala i na koristi i na rizike revolucije umjetne inteligencije te naglasila potrebu za praćenjem razvoja najnaprednijih modela i osiguravanjem odgovarajućih „zaštitnih mehanizama“.

„Opasnosti modela koji se sami unapređuju postaju sve očiglednije“, kazala je, osvrćući se na incident s platformom Hugging Face koji je potresao tehnološki svijet.

U tom kontekstu, Komisija će organizirati razgovore s vodećim laboratorijama za umjetnu inteligenciju o tome kako javne institucije mogu podržati napore industrije da drži pod kontrolom razvoj najnaprednijih modela ove disruptivne tehnologije. U razgovore će biti uključeni i partneri sličnih stavova, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade.

„Želimo sarađivati na procjeni modela, njihovoj provjeri, sistemima ranog upozoravanja, sigurnosti umjetne inteligencije i mnogim drugim pitanjima“, dodala je.

Pouke iz Ceute

Sjećanja na graničnu krizu u Ceuti, koja je potresla Evropu, još su bila svježa kada je Ursula von der Leyen izašla za govornicu u Strasbourgu.

Bila je toga svjesna, pa je poslala poruku podrške španskoj enklavi nakon masovnog ulaska 82.000 neregularnih migranata iz Maroka krajem jula. Iako je velika većina ubrzo deportovana, manji broj njih i dalje se nalazi na toj teritoriji.

„Granica Ceute je evropska granica. Jer Ceuta je Španija. Ceuta je Evropa. I Evropa će biti uz vas“, kazala je von der Leyen.

Predsjednica Komisije poručila je da neregularne migracije zahtijevaju „solidarnost“ svih 27 država članica te ih pozvala da „u potpunosti“ provedu Pakt o migracijama, reformu koja obuhvata više zakonskih propisa, usvojenu tokom prethodnog mandata, a kojoj se usprotivilo nekoliko vlada.

Međutim, kako je pokazao slučaj Ceute, prema njenim riječima, potrebno je učiniti više.

Von der Leyen je predložila uvođenje okvira za vanredne situacije kojim bi se odgovorilo na masovne prilive ljudi na granicama, posebno kada su takva kretanja „organizirana i instrumentalizirana“. Španska vlada odbila je okriviti Maroko, uprkos brojnim izvještajima koji ukazuju na to da je ta zemlja bila direktno ili indirektno uključena u prelazak migranata.

Okvir za vanredne situacije „aktivirao bi se samo na osnovu strogo definiranih kriterija“ i „omogućio vremenski ograničenu i strogo definiranu fleksibilnost u primjeni standardnih procedura“, objasnila je.

To bi moglo otvoriti put ka suspenziji prava na azil, kontroverznoj mjeri koju su podržale pojedine evropske prijestolnice.

„Poruka Evrope je jasna: uvijek ćemo poštovati naše vrijednosti i temeljna prava“, kazala je. „Ali nikada nećemo praviti kompromise kada je riječ o zaštiti naših granica.“