Ekstremno desničarksa AfD, Alternativa za Njemačku, pobjednik je izbora u njemačkoj pokrajini Saksonija-Anhalt, dok je stranka kancelara Friedricha Merza doživjela težak poraz dobivši dva puta manje glasova nego prije pet godina.
ADVERTISEMENT
Lider pokrajinskog AfD-a Ulrich Siegmund još je daleko od premijerske pozicije, ali već se govori o posljedicama po unutrašnju i spoljnu politiku Njemačke jer, ova stranka se zalaže za masovne deportacije ilegalnih migranata, uspostavljanje narodnih milicija, smanjenje nadležnosti Evropske unije, snažnije odnose sa Trumpovom administracijom i ukidanje sankcija Rusiji, dok se AfD-ovi članovi u njemačkoj javnosti često povezuju sa nacističkom ideologijom.
"Krajnje desničarska, ekstremistička stranka". Tako je njemačka služba unutrašnje bezbjednosti označila ogranak Alternative za Njemačku u Saksoniji-Anhalt, maloj pokrajini na istoku zemlje, u kojoj su sada dobili povjerenje oko 44 odsto birača. Na mjesto pokrajinskog premijera pretenduje Ulrich Siegmund, koji je do ubjedljive izborne pobjede nosio AfD-ovu listu.
"Ovo veče je istorijsko. Vraćamo našu zemlju. Sve počinje ovdje, u Saksoniji-Anhaltu", rekao je Ulrich Siegmund, lider AfD-a u pokrajini Saksonija-Anhalt.
Najveći gubitnik izbora u ovoj pokrajini je CDU, Hrišćansko-demokratska unija njemačkog kancelara Friedricha Merza, čija je podrška u odnosu na izbore 2021. pala za čak 20 odsto.
"Ovo je najteži izborni poraz koji je CDU doživjela posljednjih godina, pa i decenija", rekao je Merz.
"Ljudi više ne žele nastavak iste politike. Ne žele ilegalne migracije, otvorene granice, eksploziju kriminala stranaca, odbijanje deportacija, katastrofalnu energetsku politiku, najviše cijene energenata u svijetu, ubrzanu deindustrijalizaciju koja Njemačkoj lomi kičmu, visoke poreze i doprinose, obrazovni sistem koji se urušava", smatra Alice Weidel, potpredsjednica AfD-a.
Međutim, ni AfD nije ostvario zacrtani cilj - nemaju apsolutnu većinu u pokrajinskom parlamentu i ne mogu sami formirati vladu. Fale im tri poslanika. Nemaju ni koalicioni kapacitet, jer se sve veće stranke drže takozvanog principa "protivpožarnog zida", tj. dogovora da nema nikakve saradnje sa AfD-om zbog njihovih ekstremno radikalnih stavova. Jedino je ljevičarska stranka BSW poručila da neće biti protiv izbora Siegmunda za premijera Saksonije-Anhalta, već da će pri glasanju biti sudržani.
"Suzdržanost za mene nije stabilna većina. Kandidovaću se za premijera ako se pokaže da imamo stabilnu većinu. Pokušaćemo da je obezbijedimo u narednim danima ili sedmicama kroz podršku jedne poslaničke grupe ili pojedinih poslanika", naglašava Siegmund.
Ovo je samo simbolična pobjeda. Ako u konačnici i preuzmu vlast u Saksoniji-Anhalt, na tome će i stati, smatra spoljnopolitički analitičar, Branimir Đokić.
"Njemačka ima 85 miliona stanovnika, u Saksoniji živi 2,1 miliona stanovnika. Na zapadu, gdje živi 60 miliona stanovnika je potpuno drugačija situacija. Juče sam gledao, ni u jednoj saveznoj pokrajini ne vodi AfD. Za tri godine su izbori u Njemačkoj za Bundestag, da oni dobiju 50 plus 1 procenta glasova. Ne znam, ja stvarno ne znam šta to treba da se desi, to je malo nerealno", pojašnjava Đokić.
Centralna vlada u Berilu jeste uzdrmana, ali ne može se očekivati neki negativan uticaj ili promjene u odnosu njemačke državne politike prema, na primjer, politici proširenja Evropske unije, što bi uticalo i na evropski put BiH, ističu iz sarajevskog Centra za geopolitička pitanja.
"Jer smo nedavno imali francusko-njemački prijedlog, da one zemlje koje žele da se pridruže, posebno sa Zapadnog Balkana, da se formira kao neka mini Evropska unija, prije nego što uđu u samu Uniju i mislim da će na tom fonu i dalje biti stavovi Njemačke", rekao je Harun Nuhanović.
Iako su ovo bili samo pokrajinski izbori za koje mnogi smatraju da neće previše uticati na njemačku unutrašnju i spoljnu politiku, bili su dovoljno interesantni da rezultate podijeli američki predsjednik Donald Trump, doduše bez komentara.