Islanđani danas izlaze na referendum na kojem će odlučiti žele li ponovo pokrenuti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji, nakon što su geopolitički pritisci ovo pitanje ponovo doveli u središte političke rasprave.
Islanđani danas izlaze na referendum na kojem će odlučiti žele li ponovo pokrenuti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji, nakon što su geopolitički pritisci ovo pitanje ponovo doveli u središte političke rasprave.Referendum je najavljen u martu, nakon što je aktuelna proevropska vlada, predvođena socijaldemokratima, koja je pobijedila na izborima 2024. godine, najavila izjašnjavanje građana o obnovi pristupnih pregovora, prenosi Reuters.
Island je još 2009. godine podnio zahtjev za članstvo u EU, nakon globalne finansijske krize koja je teško pogodila zemlju. Međutim, tadašnja euroskeptična islandska vlada obustavila je pristupne pregovore 2013. godine.
Island, nordijska zemlja s nešto manje od 400.000 stanovnika i članica NATO-a, suočava se sa sve većim pritiskom da ojača veze s evropskim kontinentom. Promjeni raspoloženja doprinijele su sumnje u američku posvećenost sigurnosti Evrope i Islanda, sve snažnije geopolitičko suparništvo na Arktiku te prijetnje Washingtona da će preuzeti kontrolu nad Grenlandom, arktičkim otokom zapadno od Islanda.
Reykjavik već blisko sarađuje s Briselom u okviru Evropskog ekonomskog prostora (EEP), a Island je i dio šengenskog prostora bez unutrašnjih graničnih kontrola.
Hoće li Islanđani odlučiti ponovo pokrenuti pregovore o članstvu u EU, ostaje neizvjesno jer ankete pokazuju da je zemlja podijeljena oko tog pitanja.
Jedna od glavnih spornih tačaka u raspravi o mogućem članstvu u EU jeste ribarstvo, odnosno zadržavanje kontrole nad unosnim ribolovnim područjima, koja imaju ključnu ulogu u islandskoj ekonomiji.
Ako Islanđani podrže obnovu pregovora, zemlju očekuju višegodišnji pregovori s Evropskom komisijom tokom kojih će se procjenjivati usklađenost islandskog zakonodavstva i standarda s pravnom stečevinom Evropske unije.