Treba li djeci zabraniti pristup svim društvenim mrežama? To je jedno od ključnih pitanja pred Evropskom unijom, koja nastoji zaštititi maloljetnike od štetnog sadržaja na internetu. Kako bi pomogao Evropskoj uniji da pronađe odgovor, stručni panel sastavljen od ljekara, akademika, predstavnika mladih i roditelja u ponedjeljak će predstaviti svoje preporuke.
ADVERTISEMENT
Grčka, Francuska i Španija prošle godine predvodile su inicijativu za ograničavanje pristupa maloljetnika društvenim mrežama, a pritisak na izvršne institucije EU-a dodatno je pojačan s ciljem uvođenja zabrane na nivou cijele Unije, po uzoru na Australiju, koja je takvu mjeru uvela u decembru, prenosi Index.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen zadužila je stručni panel da pripremi preporuke zasnovane na dokazima o tome kako bi Evropska unija, koja okuplja 27 država članica, trebala odgovoriti na ovaj izazov.
Von der Leyen podržava ograničavanje pristupa djece društvenim mrežama i ranije je nagovijestila mogućnost uvođenja zabrane. U maju je izjavila da se zakonski prijedlog očekuje tokom ljeta. Dvojica evropskih zvaničnika rekla su za agenciju AFP da očekuju kako će Bruxelles predstaviti prijedlog o dobnoj granici, ali su naglasili da konačna odluka još nije donesena.
Iz Evropske unije nisu željeli potvrditi hoće li von der Leyen predložiti potpunu zabranu.
"Razmatramo mogućnosti kako bi maloljetnici bili sigurniji na internetu. Može se i mora učiniti više", rekao je portparol Evropske komisije.
Uz preporuke stručnog panela, EU je pojačao pritisak na platforme društvenih mreža da uvedu promjene. U petak je pozvao Facebook i Instagram da uklone funkcije koje podstiču ovisnost, nakon što je slična opomena u februaru upućena TikToku.
Stručni panel sastao se tri puta tokom 2026. godine, a posljednji sastanak održan je u junu. Članovi panela nisu željeli otkriti kakve će preporuke iznijeti, ali, sudeći prema prijedlozima njemačkih stručnjaka, vjerovatno neće zagovarati potpunu zabranu.
Njemački stručnjaci, među kojima je bio i kopredsjedavajući panela EU-a, prošlog mjeseca predložili su dvije mogućnosti: zakonski utvrđenu minimalnu dob od 13 godina, koju već primjenjuju mnoge platforme, ili ograničavanje pojedinih usluga i funkcija. Evropska unija bi tako mogla ograničiti pristup društvenim mrežama na osnovu rizika koje određena platforma predstavlja, posebno ciljajući aplikacije sa "štetnim dizajnom".
Jedan od izazova za EU jeste kako izbjeći različite dobne granice među 27 država članica. Tako Španija zagovara zabranu pristupa društvenim mrežama za osobe mlađe od 16 godina, dok Francuska predlaže zabranu za djecu od 15 godina i mlađu. S druge strane, pojedine članice, poput Estonije, protive se uvođenju takve zabrane.