ADVERTISEMENT

Iako su kriptovalute poput Bitcoina trebale donijeti revoluciju u platnom prometu, zbog velikih oscilacija vrijednosti građani i dalje najčešće koriste gotovinu i platne kartice, piše Deutsche Welle.

Uvođenje digitalnog eura nije samo tehnološki iskorak već i geopolitička potreba. Evropa je u velikoj mjeri ovisna o američkim platnim sistemima poput Vise i Mastercarda, dok usluge mobilnog plaćanja kao što su Google Pay, Apple Pay i PayPal dodatno povećavaju tu ovisnost. U svijetu u kojem američka administracija može iznenada mijenjati trgovinska pravila ili pooštravati izvozne kontrole, neovisnost vlastite valute postaje sve važnija.

"Kada bi se sve transakcije u svijetu obračunavale u američkim dolarima, a digitalni euro ne bi postojao, to bi ograničilo mogućnost Evropske centralne banke da upravlja vlastitom valutom", izjavio je za DW Bas van Donselaar iz konsultantske kompanije PaymentGenes.

Kako se trgovina sve više odvija putem interneta, digitalni euro mogao bi pomoći u efikasnijem upravljanju novčanom masom i zaštiti eura od vanjskih ekonomskih šokova. Druge velike ekonomije već su otišle korak dalje, a prednjači Kina sa svojim digitalnim juanom (e-CNY), za koji je od 2020. godine otvoreno više od 230 miliona privatnih i gotovo 19 miliona poslovnih digitalnih novčanika.

Da li je ugrožena finansijska stabilnost Evrope?

Jedan od glavnih izazova jeste činjenica da digitalni euro ne bi funkcionirao kao klasični tekući račun. U suprotnom bi građani, u slučaju ekonomske krize, mogli masovno prebacivati sredstva iz banaka u sigurniji digitalni euro, čime bi bio ugrožen bankarski sistem.

"Ako ne postoji ograničenje koliko digitalnih eura građani mogu posjedovati, on će postati zamjena za bankovne račune", upozorava Emmanuelle Auriol, profesorica ekonomije na Univerzitetu Toulouse School of Economics.

Kako bi se to spriječilo, ECB planira uvesti zaštitne mehanizme. Jedan od prijedloga predviđa ograničenje od 3.000 eura na računu u digitalnim eurima, pri čemu bi se svaki iznos iznad tog limita automatski prebacivao na povezani bankovni račun. Osim toga, digitalni euro ne bi nosio kamatu kako bi se smanjio poticaj za povlačenje štednje iz banaka, a ni kompanijama ne bi bilo dopušteno držati velike iznose u digitalnim eurima.

Privatnost bez nadzora

Pitanje privatnosti i dalje predstavlja jednu od najvećih briga građana. Neki strahuju da bi digitalna valuta centralne banke mogla omogućiti državni nadzor nad finansijama, a kritičari je porede s kineskim sistemom socijalnog kreditiranja. Auriol smatra da takva poređenja nisu opravdana.

"Sistemi socijalnog kreditiranja nemaju nikakve veze s digitalnim eurom. Zaštita privatnosti može se uskladiti s mjerama za suzbijanje kriminala, bez stvaranja instrumenata društvenog nadzora", izjavila je za DW.

ECB također planira omogućiti direktna plaćanja između pametnih telefona. Time bi se u svakodnevnim transakcijama mogla sačuvati anonimnost slična onoj koju danas pruža gotovina. Evelien Witlox, direktorica projekta digitalnog eura pri ECB-u, opisala je plan kao "sigurnu javnu opciju za digitalna plaćanja koja spaja jednostavnost i praktičnost modernih načina plaćanja s povjerenjem i stabilnošću gotovine".

Šta to znači za građane?

Kako bi digitalni euro bio široko prihvaćen, ECB želi da dobije status zakonskog sredstva plaćanja. To bi značilo da bi ga svaki trgovac koji posjeduje terminal za kartično plaćanje morao prihvatati, bez dodatnih troškova za potrošače.

"Kao i kod papirnih novčanica, njegovu vrijednost garantovao bi Eurosistem. Digitalni euro zato uvijek vrijedi jednako kao i obični euro. Za razliku od kriptovaluta, njegova vrijednost je stabilna i ne podliježe velikim oscilacijama", pojasnila je Witlox.

Digitalni euro mogle bi ponuditi i države članice Evropske unije koje još nisu uvele euro kao svoju valutu, a sistem bi funkcionirao i bez internetske veze, što bi bilo korisno u slučaju nestanka električne energije ili prekida mreže.

Iako je do pune primjene još dug put, Evropski parlament je ovog četvrtka dao zeleno svjetlo za nastavak pregovora s Vijećem Evropske unije i Evropskom komisijom. Evropski donosioci odluka žele usvojiti pravni okvir tokom ove godine. Pilot-projekt planiran je za 2027. godinu, dok bi puna primjena digitalnog eura mogla uslijediti 2029. godine.