Slovenija će danas održati svoje desete parlamentarne izbore od kada je stekla nezavisnost, a na kojima se očekuje vrlo tijesna utrka između liberalne stranke premijera Roberta Goloba i stranke bivšeg ultrakonzervativnog premijera Janeza Janše nakon kampanje na koju je snažno utjecao međunarodni kontekst.
Birači s pravom glasa, kojih na ovim izborima ima 1,698.352, moći će od 7 do 19 sati birati između 1.185 kandidata za 90 zastupničkih mjesta.
Takmiči se 17 lista, od kojih 15 u svih osam izbornih jedinica. Koliko su stranke bile uspješne u uvjeravanju birača, znat će se kasno navečer ili u ponedjeljak navečer, kada će biti objavljeni prvi neslužbeni rezultati izbora.
Ovogodišnji parlamentarni izbori bit će deseti u historiji nezavisne države. Posljednji su održani 24. aprila 2022. godine, prenosi Hina.
Šta kažu ankete?
Nakon dugog vodstva, Janšina Slovenska demokratska stranka (SDS) u posljednjim je anketama rame uz rame s Golobovim Pokretom za slobodu (GS).
"Razlika je unutar statističke pogreške. Golob (57) je smanjio razliku zahvaljujući popularnim mjerama, uključujući povećanje penzija, ali i zbog međunarodne situacije", kaže Ali Zerdin, urednik nedjeljnog dodatka lista Delo.
Pod njegovim vodstvom Slovenija je postala jedna od rijetkih zemalja Evropske unije koja je izraelski rat u Gazi opisala kao genocid.
A prema novinaru Dela Urošu Esihu, Izrael ima svaki interes vidjeti potpuni preokret vanjske politike Slovenije.
Afera "Crna kocka"
Kampanju je u finišu obilježila afera povezana s izraelskom obavještajnom kompanijom „Black Cube“, koja je, prema navodima slovenačke obavještajne službe, planirala uticati na izborni proces. Janša je potvrdio da se sastao sa jednim od vodećih ljudi te kompanije, Giorom Eilandom, nakon čega je slučaj izazvao snažne političke reakcije i, prema ocjenama analitičara, mogao uticati na blagi rast podrške Golobovom Pokretu Slobod
"Slovenski građanin mora biti na prvom mjestu, a ne Palestina, a ne ilegalni migranti", izjavio je tokom televizijske debate Janša u petak navečer.
Poruke kandidata
Ako Janša (67) pobijedi, analitičari predviđaju neliberalni zaokret za zemlju od 2,1 miliona stanovnika u kontekstu rastućeg nacionalizma u Evropi.
Ovaj bliski saveznik mađarskog premijera Viktora Orbana zalagao se za povratak slovenskim vrijednostima, uključujući one tradicionalne porodice, i obećao je da će "zatvoriti česmu" javnih sredstava određenim nevladinim organizacijama.
Tokom svog trećeg mandata od 2020. do 2022. više se puta sukobljavao s EU i pokušavao ušutkati kritične medije. Njegovo rješavanje pandemije COVID-19, koje se smatra autoritarnim, izvelo je desetke hiljada ljudi na ulice i dovelo do uvjerljive pobjede Goloba, tada političkog debitanta.
Golob na čelu koalicije lijevog centra provodi program usmjeren na socijalnu uključenost te je legalizovao brak i posvajanje za istospolne parove.
Na međunarodnom nivou oštro je kritikovao ruski rat protiv Ukrajine - što je jedna od rijetkih tačaka slaganja s Janšom - i američke ambicije u vezi s Grenlandom.
"Za one koji vole Sloveniju pod suncem slobode, izbor je vrlo jasan", izjavio je tokom televizijske debate.
IFIMES: Širi značaj od same promjene vlasti
Izbori se održavaju po proporcionalnom sistemu u osam izbornih jedinica, a ukupno 1,69 miliona birača bira 90 zastupnika. Posebnost sistema je zagarantovana zastupljenost italijanske i mađarske nacionalne zajednice, koje biraju po jednog poslanika, nezavisno od opšteg izbornog praga od četiri posto.
Analiza Međunarodnog instituta IFIMES ukazuje da ovi izbori imaju širi značaj od same promjene vlasti. Kako se navodi, riječ je o „odluci o dugoročnoj stabilnosti političkog sistema“, ali i o izboru između dva politička pristupa. Pozivajući se na stav prvog predsjednika Slovenije Milana Kučana, analitičari ističu da birači biraju između „politike koja gradi i politike koja ruši“.
IFIMES upozorava da Slovenija ulazi u izborni ciklus u trenutku globalnih izazova - od energetske i klimatske tranzicije do sigurnosnih pitanja - zbog čega će buduća vlada morati „jačati otpornost institucija i očuvati socijalnu državu“. Istovremeno, naglašava se da izbori imaju karakter svojevrsnog referenduma o pravcu razvoja zemlje, uključujući i pitanje da li će prevladati stabilnost i evropski kurs ili politička polarizacija.
Politička scena u Sloveniji ostaje podijeljena između dva bloka - liberalnog centra okupljenog oko Goloba i desnog centra predvođenog Janšom - što znači da će konačan ishod u velikoj mjeri zavisiti od postizbornih koalicija i sposobnosti stranaka da smanje duboke političke podjele.