Slovenija ove nedjelje bira parlament, a vodi se tijesna utrka između vladajućeg Gibanja Svoboda (GS) i desnog SDS‑a. No, bez obzira ko osvoji najviše glasova, za parlamentarnu većinu vjerovatno će biti potrebne manje stranke.
ADVERTISEMENT
Harmonikaš je stalni prizor u historijskoj jezgri Ljubljane. Bez obzira na godišnje doba, sjedi na stolici na Prešernovom trgu, u narodnoj nošnji s perom na šeširu i svira ograničeni repertoar tradicionalnih melodija. Na kutiji za dobrovoljne priloge stoji natpis Slovenska glasba, koji prolaznicima skreće pažnju na CD-ove koje prodaje.
Na čudan način, upravo harmonika – i tradicionalna muzika koja se na njoj svira – postala je simbol glavne opozicione stranke, Slovenske demokratske stranke (SDS). Pred izbore gotovo je nemoguće proći Ljubljanom, a da se ne naiđe na plakat sa simpatičnim dječakom koji pozira s harmonikom. Pored slike stoji slogan: Glasuj za SDS, da i vaš unuk pjeva slovenske pjesme, piše Deutsche Welle.
„Kao alpska zemlja, harmonika je jedan od temeljnih instrumenata koji nam daju identitet“, kaže Tone Kajzer, bivši diplomat, danas glasnogovornik SDS-a za vanjsku politiku.
„Cilj je podsjetiti ljude da smo najprije Slovenci, potom Evropljani, a tek onda stanovnici svijeta – da se vratimo svojim korijenima. Jer stablo bez korijena brzo pada“, rekao je za DW.
Kampanja SDS-a namjerno priziva idealizovanu prošlost, uz poruku da je sve bilo bolje u godinama neposredno nakon slovenske nezavisnosti 1991.
Pogled prema naprijed
Suprotno tome, plakati vladajuće stranke lijevog centra Gibanja Svoboda imaju samo jednu riječ: Naprej (Naprijed).
Glavni tajnik stranke Matej Grah kaže da ta riječ sažima razliku između dvije glavne opcije na izborima: „Ovi izbori su izbor između dvije vizije Slovenije. Ili govorimo i radimo za budućnost, ili se vraćamo u prošlost.“
Birači će na listićima imati čak 18 lista. Neke od manjih stranaka gotovo sigurno će biti potrebne za formiranje koalicije nakon izbora.
Golob protiv Janše
Glavna borba svodi se na dva kandidata: predsjednika Gibanja Svoboda i aktuelnog premijera Roberta Goloba te predsjednika SDS-a i trostrukog bivšeg premijera Janeza Janšu.
Matej Grah ovo opisuje kao borbu za dušu Slovenije. „Ne radi se samo o zdravstvu, radnim mjestima ili ekonomiji. Radi se o suverenitetu Slovenije, vladavini prava i očuvanju ovog otoka vrijednosti u Evropi – vrijednosti koje su liberalne, otvorene i štite socijalnu državu.“
Kraj vrtuljka na ljevici
Gibanje Svoboda uspjelo je prekinuti dugogodišnji obrazac na slovenskoj ljevici. Godinama su birači na lijevom spektru stalno birali „nova lica“, pa je za svake izbore nastajala nova stranka.
I sam Robert Golob pojavio se kao takvo „novo lice“ pred izbore 2022. i njegova je stranka osvojila rekordan broj mandata. No, birači su s vremenom postali razočarani pa reizbor predstavlja izazov.
Ipak, GS je uspio odraditi puni četverogodišnji mandat – i ovaj put nema novog kandidata na lijevom centru koji bi Goloba gurnuo u zaborav. „Nevjerovatno je da ovog puta nemamo novo lice na lijevom centru“, kaže Igor Bergant, jedan od najpoznatijih voditelja vijesti na RTV Slovenija.
Bergant objašnjava kako slovenska ljevica nije uspjela pronaći uvjerljivu centralnu figuru još od smrti bivšeg premijera i predsjednika Janeza Drnovšeka 2008.
Je li Golob previše obećao?
„Pažnja u Sloveniji vrlo je kratka, ljudi se brzo zasite političara“, rekao je za DW, dodajući da je Golob sam sebi stvorio problem obećavajući više nego što je mogao ispuniti.
„Govorio je da će trebati dva mandata – dakle osam godina – kako bi proveo potrebne reforme. Nakon četiri godine, njegov rezultat nije baš sjajan. Očito se prestrašio reformi i nije donio očekivane promjene – i mnogi su zbog toga razočarani.“
GS kao dokaze napretka navodi promjene u zdravstvu, stambenoj politici i penzijskom sistemu te traži priliku da dovrši osmogodišnji program. No činjenica da sve glavne stranke kao glavni problem ističu posrnulo zdravstvo, pokazuje da birači još ne vide značajne promjene.
Afera pred izbore
U danima pred izbore izbio je skandal nakon objave tajnih snimaka koje impliciraju primanje mita vodećih ljudi lijevog centra. Robert Golob direktno je optužio Janeza Janšu da je angažovao privatnu izraelsku obavještajnu agenciju te da ugrožava slovensku demokratiju saradnjom sa stranim silama.
SDS je uzvratio da je „prava priča“ ona o državi „zarobljenoj sistemskom korupcijom“.
Kako će birači ovo doživjeti, znaće se tek nakon što ubace listiće u kutiju: do ponedjeljka bi trebalo biti jasno da li Slovencima više prijaju „stare melodije“ Janeza Janše i SDS-a ili „progresivni ritam“ Roberta Goloba i njegova Gibanja Svoboda.