ADVERTISEMENT

Kaja Kallas, glavna diplomatija EU, izjavila je u ponedjeljak da će predložiti promjenu mandata pomorske misije bloka, jer raste pritisak na Evropu da pomogne u osiguranju pristupa Hormuškom tjesnacu i sprječavanju većih poremećaja u globalnoj opskrbi naftom.

„Razgovarat ćemo s državama članicama o tome je li zaista moguće promijeniti mandat ove misije“, rekla je Kallas novinarima uoči sastanka ministara vanjskih poslova EU u Briselu. „U našem je interesu da Hormuški tjesnac ostane otvoren“, dodala je.

Ministri se danas okupljaju u Briselu kako bi razgovarali o tome kako bi Evropa trebala odgovoriti na utjecaj rata s Iranom, koji je izazvao ono što analitičari opisuju kao najveći poremećaj u globalnim opskrbama naftom u historiji i podigao cijene nafte iznad 100 dolara po barelu.

Razgovori će se posebno fokusirati na operaciju EU Aspides, koja je uspostavljena u februaru 2024. kao odbrambena operacija nakon ponovljenih napada Huta, povezanih s Iranom, na međunarodni brodski promet.

Njegov mandat je da "zaštiti plovila", čuva slobodu plovidbe i "prati pomorsku situaciju u Hormuškom moreuzu i okolnim vodama, uključujući Crveno more, Adenski zaljev, Arapsko more, Omanski zaljev i Perzijski zaljev", prema Vijeću.

Međutim, zvaničnici kažu da će mandat možda trebati revidirati kako bi se riješila mnogo veća kriza duž Hormuškog moreuza - koji prenosi oko petinu svjetske nafte.

Kalasove izjave su također uslijedile dan nakon što je američki predsjednik Donald Trump povećao pritisak na Evropu da pomogne u zaštiti Hormuškog moreuza, upozoravajući da se NATO suočava s "vrlo lošom" budućnošću ako njegove članice ne priskoče u pomoć Washingtonu.

Ipak, malo je vjerovatno da će svaka promjena mandata misije EU Aspides dobiti jednoglasnu podršku među evropskim zemljama.

Jedan evropski diplomata rekao je za Euronews da je cilj sastanka uspostavljanje kapaciteta i koordinacije pod okriljem EU, ali nije predvidio da će se pojaviti velika evropska koalicija koja će pratiti brodove iz Hormuškog moreuza u skladu s Trumpovim zahtjevom.

Ni SAD ni Izrael nisu se konsultovali sa evropskim saveznicima prije nego što su 28. februara pokrenuli napad na Iran. Trumpova administracija je često kritikovala Evropljane zbog nedovoljno trošenja na odbranu, nazivajući ih slabim, pa čak i propadajućim. Ali poteškoće u transportu nafte navele su SAD da okupe saveznike u međunarodnu koaliciju.

Ipak, Trumpov apel nije dao mnogo rezultata.

U nedjelju je Johann Wadephul rekao da se razgovori o proširenju nadležnosti misije Aspides razmatraju na evropskom nivou, ali je isključio učešće Njemačke. Također je pozvao Sjedinjene Države i Izrael da razjasne svoje ciljeve u sukobu s Iranom.

U ponedjeljak je ministar vanjskih poslova Luksemburga Xavier Bettel ponovio neke od njemačkih rezervi i naglasio da EU nije direktno uključena u rat.

„Moramo odlučiti hoćemo li biti dio ili ne. Sa satelitima, s komunikacijama, vrlo smo sretni što možemo biti korisni, ali nemojte tražiti s trupama i mašinama“, rekao je novinarima uoči Vijeća za vanjske poslove.