ADVERTISEMENT

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je za emisiju Europe Today na Euronewsu da je njegova zemlja spremna pomoći susjednim državama članicama koje bi mogle biti pogođene višim troškovima energije zbog događaja koji se odvijaju na Bliskom istoku.

Plenković je u ponedjeljak insistirao da je stav Evropske unije o dešavanjima na Bliskom istoku „vrlo jasan i jedinstven“, uprkos negativnim reakcijama koje su dočekale saopštenje objavljeno u Briselu u nedjelju.

"Nastavićemo konsultacije", rekao je Plenković u jutarnjoj emisiji Euronewsa Europe Today.

"Mislim da su sve izjave koje su do sada izdate, osim možda jedne ili dvije (države članice), bile vrlo, vrlo jasne i jedinstvene."

Nakon virtualnog sastanka ministara vanjskih poslova EU u nedjelju poslijepodne, visoka predstavnica EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku, Kaja Kallas, navela je u saopštenju da EU preduzima sve neophodne korake kako bi osigurala bezbjednost građana EU na Bliskom istoku te upozorila da bi dalja eskalacija mogla ugroziti region.

Španija i Slovenija blokirale su upotrebu oštrijeg jezika, pri čemu je Madrid posebno osudio subotnje američko-izraelske napade na Iran. Ministar vanjskih poslova José Manuel Albares ponovio je taj stav u ponedjeljak, rekavši za Euronews da “jednostrana akcija” SAD-a i Izraela u Iranu “nema uporište u Povelji Ujedinjenih nacija niti u međunarodnom pravu”.

Međutim, Plenković je ustvrdio da su vodeću ulogu po ovom pitanju s pravom preuzele takozvane zemlje E3 - Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo - zbog njihove ključne uloge u nuklearnim pregovorima s Iranom.

Te tri zemlje kasno u nedjelju objavile zajedničko saopštenje u kojem su upozorile da su spremne preduzeti “odbrambene mjere kako bi uništile iranske kapacitete za ispaljivanje projektila i dronova na njihovom izvoru.”

Plenković je za Euronews rekao da tu izjavu "u suštini treba smatrati nacionalnim saopštenjima", naglašavajući da “među 27 članica nije bilo odluka u tom smislu."

Upitan da li je promjena režima u Iranu neizbježna, hrvatski lider pozvao je na “oprez”, ukazujući na, kako je rekao, "vrlo raznolike reakcije" unutar same zemlje.

"Neki su tugovali, a neki slavili", primijetio je, ističući koliko je teško tumačiti unutrašnju dinamiku izdaleka.

"S obzirom na složenost, veličinu i, rekao bih, dugovječnost sadašnjeg režima, vrlo je teško izvana procijeniti kakva bi bila unutrašnja dinamika kada je riječ o potencijalnoj promjeni režima", kazao je.

"Mislim da moramo biti oprezni neko vrijeme."

Događaji na Bliskom istoku već su uticali na cijene nafte, koje su u ranoj trgovini u ponedjeljak prvobitno porasle oko 8%. Kasnije se trgovalo uz rast od 5,9% na 71,00 dolara (60 eura) po barelu. Brent nafta porasla je 6,2% na 77,38 dolara (66 eura) po barelu.

Produženi rat vjerovatno bi doveo do viših cijena ostalih goriva i benzina te bi se mogao preliti na globalnu ekonomiju, povećavajući ukupne troškove proizvodnje.

Plenković je rekao da je Hrvatska spremna dati svoj doprinos kako bi pomogla u energetskim potrebama država članica EU, naglašavajući da je Zagreb više puta poručio partnerima, uključujući Mađarska i Slovačka - koje su trenutno u sporu s Ukrajina zbog oštećenja naftovoda Družba, kojim uvoze jeftinu rusku naftu - da bi Jadranski naftovod trebalo posmatrati kao primarni, a ne sekundarni pravac snabdijevanja.

Naftovod, koji povezuje hrvatsku luku Omišalj s rafinerijama u Százhalombatti i Bratislavi, ima kapacitet isporuke do 14 miliona tona sirove nafte godišnje, uz dodatnih 9 miliona tona dostupnih za rafineriju u Pančevu u Srbiji.

Taj naftovod je, prema riječima Plenkovića, "pouzdan", ima "pun kapacitet" i "nema problem transportnih taksi i troškova."

Ovo potonje je, kako je rekao, "prema našoj procjeni, tri puta jeftinije kada je riječ o transportnoj taksi u odnosu na Družbu."