ADVERTISEMENT

Prazni poslovni prostori u glavnoj ulici Sankt Peterburga, Nevskom prospektu, jedan su od znakova rastućih problema u ruskoj ekonomiji dok se rat protiv Ukrajine, koji traje već četiri godine, nastavlja, piše Euronews Russia.

Suočen s budžetskim deficitom i padom prihoda od nafte, Kremlj se obratio potrošačima i malim preduzećima za dodatna sredstva. Porez na dodanu vrijednost (PDV) povećan je za 2%, a prag prihoda pri kojem je biznis obavezan da ga plaća znatno je snižen.

Darja Demčenko, vlasnica lanca salona ljepote u drugom po veličini gradu Rusije, kazala je da je od četiri porodična salona u njenoj mreži – tri u njenom vlasništvu i jednog otvorenog po franšizi – morala zatvoriti jedan i prodati drugi kako bi opstala, zbog naglog povećanja poreza i drugih troškova te pada potražnje. Prema njenim riječima, poreska reforma znači da sada mora plaćati znatno veće poreze, ali i zaposliti stalnog računovođu radi vođenja dokumentacije. Dodala je da su njeni troškovi – poput zakupa, potrošnog materijala, osiguranja i bankarskih usluga – porasli za 30%, naglasivši da su dobavljači podigli cijene znatno više od 2% povećanja PDV-a. U međuvremenu, potražnja za kozmetičkim uslugama opada već nekoliko mjeseci.

Snižen je i prag prihoda za one koji koriste takozvani „patentni sistem oporezivanja“, prema kojem mala preduzeća plaćaju fiksne godišnje iznose – obično svega nekoliko desetina hiljada rubalja – umjesto procenta od prihoda ili dobiti. Ove godine oni čiji prihodi prelaze 20 miliona rubalja morat će plaćati najmanje 6% poreza na prihod i najmanje 5% PDV-a.

„Godišnje smo plaćali oko 120 hiljada rubalja poreza. Sada, kada smo prešli na PDV od 5%, u prosjeku nam porez iznosi oko 250–300 hiljada mjesečno“, kaže Darja.

Zabrana društvenih mreža i mesindžera dodatno je lišila privatni biznis jeftinog oglašavanja i jednostavnih načina privlačenja klijenata. „Strah me je za sutra. Takve emocije, iskreno, nikada nismo osjećali. To nije povezano samo s malom posjećenošću i gubitkom kupovne moći stanovništva, niti samo s poreskom reformom. Oduzet nam je način komunikacije s klijentima“, rekla je Darja.

Prema procjenama Udruženja preduzeća industrije ljepote, oko 10% kompanija na tržištu u Sankt Peterburgu zatvorilo se, dok je dodatnih 10% prodalo biznis u decembru i januaru. Prognozira se da će na proljeće ove godine biti još više zatvaranja.

Krajem decembra predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin obećao je da biznis neće pretrpjeti štetu zbog poreske reforme.

Mala i srednja preduzeća čine nešto više od 20% ruske ekonomije, što je i dalje značajan udio; proširenje primjene PDV-a na ove kompanije donijet će osjetna sredstva u državni budžet.

„Predsjednik Putin je izjavio da će, kada se ekonomija ili budžet vrate u normalno stanje, nastojati smanjiti stopu PDV-a ponovo na 20%, ali se, čini se, ne razmatra povratak na situaciju kada mala preduzeća nisu morala obračunavati PDV. Mislim da je ovo sada trajna promjena, bez obzira na stopu“, navodi Kris Vifer, ekonomista i čelnik kompanije Macro-Advisory. Nova poreska pravila pojačavaju pritisak – to vjerovatno neće uništiti ekonomiju, ali će usporiti rast nakon završetka rata, rekao je Vifer.

Mala i srednja preduzeća pod pritiskom su još od 2014. godine, kada se Rusija suočila sa sankcijama zbog nezakonite aneksije Krimskog poluostrva, a vlada je najveći dio podrške usmjerila ka velikim kompanijama.

Danas se čini da i obični građani Rusije osjećaju poteškoće. Poduzetnici govore o stalnom padu potražnje za robama i uslugama, iznenadnom rastu troškova zbog prilagođavanja dobavljača poreskoj reformi te značajnom poreskom opterećenju.

Neki su naveli da su smanjili obim poslovanja kako bi nastavili raditi, dok su drugi zatvorili firme.

U okviru reformi planiranih za 2027. i 2028. godinu, još više preduzeća plaćat će povećane poreze, jer će izmjene obuhvatiti čak i ona s nižim prihodima.