Diplomatski pregovori s visokim ulozima nastavit će se sljedeće sedmice, a "Koalicija voljnih" će se sastati dok Ukrajina nastoji osigurati evropsku podršku. U međuvremenu, Von der Leyen je udvostručila napore na članstvu Ukrajine u EU kao dijelu paketa sigurnosnih garancija za Kijev nakon razgovora s evropskim liderima.
ADVERTISEMENT
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen insistirala je da je pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji ključna komponenta budućih sigurnosnih garancija zemlje nakon što je u utorak održala razgovore s evropskim liderima radi izvještavanja o mirovnim pregovorima.
Von der Leyen je, u objavi na društvenim mrežama nakon poziva u okviru Berlinskog formata, koji uključuje, između ostalih, lidere Njemačke, Francuske i Poljske, izjavila da pristupanje bloku od 27 članica, kojem Ukrajina teži da se pridruži, predstavlja "ključnu sigurnosnu garanciju samo po sebi", piše Euronews.com.
"U konačnici, prosperitet slobodne ukrajinske države leži u pristupanju EU", rekla je. "Pristupanje ne koristi samo zemljama koje se pridružuju; kao što pokazuju uzastopni talasi proširenja, koristi ima i Evropa."
Njeni komentari uslijedili su nakon sedmice diplomatskih razgovora s visokim ulozima između američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika. Nakon bilateralnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenski rekao je da su sigurnosne garancije između te trojice "skoro dogovorene".
Pristupanje EU se smatra ključnom komponentom, ali onom koja dolazi s višestrukim izazovima za blok. Pridruživanje EU zahtijeva značajne reforme i mora biti jednoglasno odobreno od strane svih 27 lidera.
Za Komisiju, pristupanje Ukrajine predstavlja delikatno balansiranje između implementacije procesa zasnovanog na zaslugama, jednakog za sve zemlje kandidate, i priznavanja vanredne situacije u zemlji s mirovnim pregovorima koji su u toku.
Ukrajina se također suočava s vetom mađarskog premijera Viktora Orbána, koji je više puta tvrdio da Kijev ne ispunjava kriterije za pridruživanje EU, umjesto toga predlažući blisko partnerstvo u najboljem slučaju. Ove godine, njegov veto je blokirao svaki napredak u pregovorima o pristupanju Ukrajine, uključujući i kroz proces tehničkog klastera.
Evropska komisija tvrdi da je Ukrajina tehnički spremna da napreduje u tom procesu. Frustracija sporim tempom podstakla je debatu o pravilima jednoglasnosti za pristupanje, ali ni prijedlozi za pravne izmjene nisu napredovali.
Nakon poziva Berlinske grupe u utorak ujutro, holandski vršilac dužnosti premijera Dick Schoof rekao je da će se "Koalicija voljnih", grupa zemalja koje podržavaju Ukrajinu, predvođena Francuskom, Velikom Britanijom i širim evropskim sigurnosnim establišmentom, sastati sljedeće sedmice.
Njemački kancelar poziva na "iskrenost" u razgovorima
Nakon bilateralnog sastanka u Mar-a-Lagu u nedjelju, Trump i Zelenski pozdravili su napredak ka mirovnom sporazumu koji predvode SAD.
Međutim, razgovori su odgođeni nakon što je Rusija tvrdila da je Ukrajina napala ličnu rezidenciju predsjednika Vladimira Putina u daljnjoj eskalaciji neprijateljstava.
Kijev je negirao bilo kakav napad na Putinovu rezidenciju, nazivajući to "potpunom izmišljotinom" osmišljenom da ometa mirovne napore.
Trump je novinarima u ponedjeljak rekao da ga je Putin obavijestio o navodnom incidentu.
„Ovo nije dobro, ne sviđa mi se“, rekao je američki predsjednik. „Ovo nije pravo vrijeme za bilo šta od toga. Jedno je biti uvredljiv, a drugo je napasti njegovu kuću.“
Američki predsjednik nije rekao da li američke obavještajne agencije imaju bilo kakve informacije vezane za navodni napad, umjesto toga citirajući ruskog predsjednika.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u ponedjeljak da će Rusija uzvratiti nakon navodnog napada. Tokom vikenda, Rusija je napala Ukrajinu još jednom rundom napada dronovima i raketama, uglavnom ciljajući glavni grad Kijev.
Evropski lideri djelovali su manje lakovjerno u vezi s ruskim tvrdnjama.
U objavi na društvenim mrežama nakon što je u ponedjeljak bio domaćin konferencijskog poziva s evropskim liderima, njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da mirovni proces napreduje, ali da će „zahtijevati iskrenost i transparentnost od svih - uključujući i Rusiju“.
Nakon razgovora sa Zelenskim, Putinom i evropskim liderima, američki predsjednik je zvučao optimistično u pogledu izgleda za mirovno rješenje, tvrdeći da je u interesu obje strane da se okonča rat.
Ipak, američki predsjednik je rekao da pitanje mogućih teritorijalnih ustupaka Kijeva - uključujući zahtjeve Rusije da se preuzme kontrola nad cijelim istočnim ukrajinskim regionom Donbasa - ostaje neriješeno i da je "vrlo teško" pitanje.
Trump je također rekao da će Evropljani morati, uglavnom, preuzeti napore oko sigurnosnih garancija, ali je dodao da će i SAD pomoći.
Odvojeno, Zelenski je novinarima na WhatsApp brifingu u ponedjeljak rekao da će američke sigurnosne garancije biti postavljene na 15 godina, ali Kijev nastoji da ih produži.
Ukrajinski predsjednik je umjesto toga ukazao na period od 30 do 50 godina, tvrdeći da je Rusija napadala njegovu zemlju prije više od decenije, tako da bi produženje roka predstavljalo prekretnicu za Ukrajinu. "To bi bila historijska odluka", rekao je.