Predsjednica Evropske komisije iznijela je visoke uloge odluka s kojima se suočavaju lideri EU, govoreći o svijetu "predatora" i upozoravajući na novi međunarodni poredak nakon oštrog zaokreta u politici Washingtona prema kontinentu.
ADVERTISEMENT
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen podigla je uloge uoči ključnog okupljanja 27 lidera Evropske unije u Briselu u četvrtak, nazivajući razgovore ključnim za sigurnost i nezavisnost Evrope.
"Jučerašnji mir je nestao. Nemamo vremena za nostalgiju. Važno je kako se suočavamo s današnjim danom", rekla je von der Leyen u srijedu ujutro u vijećnici u Strazburu.
"Znamo hitnost. To je akutno. Svi to osjećamo. Svi to vidimo."
EU dolazi do tačke odluke o dva ključna pitanja koja bi mogla oblikovati njen globalni imidž i međunarodni položaj.
Prvo, mora odlučiti kako može održati Ukrajinu ekonomski održivom i osigurati da ostane sposobna odoljeti ruskoj agresiji.
Drugo, mora odlučiti hoće li zaključiti sporazum o slobodnoj trgovini s južnoameričkim blokom Mercosur i obnoviti povjerenje u trgovinske sporazume zasnovane na pravilima, koje je palo na nove najniže nivoe od dolaska druge Trumpove administracije.
Što se tiče Ukrajine, von der Leyen podržava neviđeni plan korištenja zamrznute ruske državne imovine za izdavanje kredita za reparacije. Ali taj pristup je podijelio lidere EU, a Belgija, gdje se nalazi većina imovine, i dalje nije uvjerena da se njeni zahtjevi da se rizici ravnomjerno rasporede između zemalja EU rješavaju.
Lideri se također suočavaju s još jednom ključnom odlukom: hoće li zaključiti sporazum o slobodnoj trgovini s južnoameričkim blokom Mercosur, 25 godina nakon početka pregovora.
Planu je potrebna podrška takozvane kvalificirane većine država članica, što znači 15 zemalja koje predstavljaju najmanje 65% stanovništva bloka.
Nekoliko velikih zemalja, uključujući Francusku, naginje se protiv sporazuma dok se njihove domaće poljoprivredne industrije bore protiv njega. Italija se pojavila kao faktor koji određuje šta će se desiti, a Francuskoj je potrebna njena podrška kako bi formirala takozvanu blokirajuću većinu i osujetila plan. Međutim, italijanska premijerka Giorgia Meloni drži svoje karte čvrsto pri sebi, sumnjajući u to da li sporazum može opstati.
Francuska također traži podršku za odgađanje glasanja za sljedeću godinu, potez za koji zagovornici kažu da bi mogao efektivno uništiti sporazum i ozbiljno potkopati ugled EU u Južnoj Americi i širom svijeta.
U pitanju je kredibilitet bloka od 27 članica da oblikuje svoju vanjsku politiku i trgovinsku agendu, dok se suočava s agresivnijom Trumpovom administracijom koja provodi trgovinsku i vanjsku politiku "Amerika na prvom mjestu".
U svom govoru, von der Leyen se direktno osvrnula na nedavni zaokret SAD-a u pristupu Evropi, rekavši: "Mi, Evropljani, ne možemo si priuštiti da dozvolimo da nas svjetonazori drugih definiraju."
"Niko od nas ne bi trebao biti šokiran onim što drugi govore o Evropi. Ali dozvolite mi da kažem ovo, ne bi bio prvi put da se pretpostavke o Evropi pokažu zastarjelim. I ne bi bilo prvo saznanje da se poslijeratni svjetski poredak mijenja do neprepoznatljivosti", rekao je predsjednik Komisije.
To dolazi nakon što je oštra američka strategija nacionalne sigurnosti upozorila na nadolazeći "civilizacijski pad" Evrope. Ubrzo nakon njenog objavljivanja, predsjednik Trump je kontinent opisao kao kolektiv "propadajućih nacija" koje predvode "slabi" političari.
I baš ovog utorka, Trumpov trgovinski predstavnik Jamieson Greer pokrenuo je još jedan napad na digitalne propise EU, optužujući blok i njegove države članice da nameću "diskriminatorne i uznemirujuće tužbe, poreze, kazne i direktive protiv američkih pružatelja usluga".
Glasnogovornik EU je kao odgovor rekao da se "kao što smo mnogo puta jasno stavili do znanja, naša pravila primjenjuju jednako i pravedno na sve kompanije koje posluju u EU".
"Ova pravila osiguravaju sigurne, poštene i jednake uvjete u EU, u skladu s očekivanjima naših građana", dodao je glasnogovornik.