ADVERTISEMENT

Prema procjenama vodećih stručnjaka, kraj maja označiće trenutak kada će zalihe sirove nafte i njenih derivata pasti na kritično nizak nivo. Upravo zbog toga juni se sve češće označava kao „prelomna tačka“, nakon koje bi moglo doći do naglog i nekontrolisanog rasta cijena.

Frederic Lasserre iz kompanije Gunvor upozorava da svijet nema luksuz čekanja. Kako ističe, posljedice neće biti ograničene samo na cijene goriva na pumpama, već bi mogle zahvatiti cijele industrije. U najcrnjem scenariju, kompanije bi bile primorane birati između enormnih troškova i potpunog gašenja proizvodnje, što bi globalnu ekonomiju moglo gurnuti u recesiju.

Sličan stav dijeli i Amrita Sen iz Energy Aspects, koja smatra da bi, ukoliko sukob potraje do kraja lipnja, globalne zalihe mogle biti potpuno iscrpljene. U takvim okolnostima, cijena nafte više ne bi imala realan plafon, a procjene govore da bi mogla doseći između 150 i čak 200 dolara po barelu.

Tržište već pokazuje znakove nervoze. Cijena nafte Brent dostigla je najviši nivo u posljednje četiri godine, prelazeći 126 dolara po barelu, iako je naknadno došlo do blagog povlačenja. Ipak, analitičari upozoravaju da je riječ o kratkoročnim oscilacijama, dok je dugoročni trend i dalje uzlazan.

Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja pad zaliha u Sjedinjenim Američkim Državama, koje su već sada na najnižem nivou u posljednjih deset godina za ovo doba godine. Uprkos korištenju strateških rezervi, potrošnja i globalni poremećaji nadmašuju mogućnosti stabilizacije tržišta.

Situaciju dodatno komplikuje dolazak ljetne sezone, kada potražnja za gorivom tradicionalno raste, posebno u SAD-u. U takvim okolnostima, svaki dodatni poremećaj može imati lančani efekat na cijene i dostupnost energenata širom svijeta.