Mogućnost da ruski predsjednik Vladimir Putin doputuje u Budimpeštu na sastanak s Donaldom Trumpom izazvala je snažne reakcije u evropskim prijestonicama, jer bi to bio njegov prvi ulazak na teritoriju Evropske unije od početka 2020. godine. Međutim, pitanje koje se nameće jeste – može li Putin uopšte ući u EU, s obzirom na sankcije i međunarodni nalog za hapšenje koji su na snazi?
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, EU je uvela niz sankcija s ciljem da oslabi Rusiju. Stotine visokih ruskih zvaničnika stavljene su na crnu listu, uz zabranu putovanja i zamrzavanje imovine.
Putin i ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov takođe su bili meta sankcija, ali je uvedeno samo zamrzavanje imovine, dok zabrana putovanja nije uvedena kako bi se zadržali minimalni diplomatski kontakti.
S formalne strane, to znači da bi Putin mogao sletjeti u Mađarsku. Ipak, postoji problem – EU je zatvorila svoj vazdušni prostor za ruske letjelice. Zabrana se odnosi na sve avione u vlasništvu ili zakupu ruskih državljana ili kompanija, s izuzecima za hitne ili humanitarne letove. Članice mogu odobriti izuzetke u posebnim slučajevima.
Putin bi tako morao ili da napravi dug zaobilazni let preko zemalja zapadnog Balkana (preko Crne Gore, Srbije ili BiH), ili da dobije dozvolu za prelet iz Poljske i Slovačke. Druga opcija bila bi let preko Crnog mora i Rumunije, što se čini gotovo nemogućim s obzirom na rumunsku podršku Ukrajini.
Evropska komisija zasad nije zauzela stav o tome da li bi olakšala održavanje sastanka, već je samo poručila da podržava „svaki korak koji vodi ka pravednom i trajnom miru u Ukrajini“.
Dodatnu prepreku predstavlja nalog za hapšenje koji je protiv Putina izdao Međunarodni krivični sud (MKS) u Hagu, zbog deportacije ukrajinske djece u Rusiju – što se smatra ratnim zločinom.
Iako ni Rusija ni SAD ne priznaju nadležnost suda, sve zemlje članice EU su potpisnice Rimskog statuta i obavezne su da postupaju po njegovim odlukama.
Mađarska je ove godine najavila namjeru da se povuče iz MKS-a, nakon što je sud izdao nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Međutim, povlačenje neće stupiti na snagu do juna 2026, što znači da Mađarska i dalje ima obavezu da postupi po nalozima suda.
Portparol MKS-a potvrdio je da „povlačenje ne utiče na slučajeve koji su već u toku“, te da zemlje članice ne mogu samostalno odlučivati da li će primijeniti odluke suda.
Iako MKS nema vlastite mehanizme prinude i oslanja se na saradnju država, brojni diplomati u Briselu ističu da bi Mađarska, ako Putin zaista sleti u Budimpeštu, morala da ga uhapsi – iako se malo ko nada da će to učiniti.
Putinov dolazak u EU bio bi simbolična pobjeda za Kremlj nakon godina izolacije i izazvao bi duboke podjele unutar Unije.
S druge strane, odbijanje njegovog dolaska moglo bi poslužiti Moskvi kao dokaz da EU ne želi mir, već konfrontaciju.
Konačan ishod uveliko će zavisiti od stavova Donalda Trumpa i Vladimira Putina, kao i od toga hoće li Mađarska ponovo prkositi evropskim pravilima, piše Euronews.com.