ADVERTISEMENT

Frontex je u prvom polugodištu ove godine registrirao 75.900 ilegalnih migranata, a procjenjuje se da ni broj neregistriranih nije velik. Iako su te brojke 'sitniš' u odnosu na 450 milijuna stanovnika EU, ilegalne migracije i dalje potiču brojne rasprave, piše Index.hr.

Broj tražitelja azila konstantno se vrti iznad jednog miliona, no mnogi tu brojku pripisuju nedovoljnoj koordinaciji unutar same EU i sporim birokratskim procesima pa je pretpostavka da se barem trećina tih zahtjeva odnosi na osobe koje su zatražile azil u više država.

Češći sukobi lokalnog stanovništva s migrantima

No, ono što posebno zaokuplja europsku javnost su sve češći i sve žešći sukobi lokalnog stanovništva s migrantima, kako ilegalnima tako i legalnima.

Dok su oni na vanjskim granicama Unije, na kojima je najveći pritisak dolazaka, još i očekivani, posljednjih mjeseci sve više sukoba je u gradovima. I to ne samo u onima u kojima su zbog brojnosti doseljenog stanovništva već uobičajeni, od Bruxellesa do Marseilla.

Europsku javnost su u julu zabrinuli višednevni sukobi u španjolskom gradiću Torre Pachecu. Napadi su počeli nakon što su 11. jula mladi Marokanci pretukli i opljačkali 68-godišnjeg Dominga Tomasa Domingueza, što je izazvalo bijes mještana.

Preko društvenih mreža pokrenuo se poziv "deportirajte ih sada" i pozivalo se na „lov na imigrante". Svemu je pomoglo dijeljenje lažnih videozapisa preko mreža pa su u gradić stigli ljudi iz drugih mjesta kako bi sudjelovali u sukobima. Nakon pet dana policija je suzbila nemire, a premijer Pedro Sanchez pozvao je na mir i suzbijanje rasizma.

Manipulacije i dezinformacije

Ministar unutrašnjih poslova rekao je da ovi sukobi nisu izraz frustracija lokalne zajednice već plansko i nasilno pogoršavanje situacije koje su potaknule organizirane ultradesničarske skupine i sustavno dezinformiranje. Incident je razotkrio opasnost manipulacije putem online platformi.

Istovremeno, osuđujuće reakcije institucija, crkve, civilnog društva i integriranih imigrantskih zajednica bile su jasne i glasne. Miguel Angel Aguilara, španjolski državni tužitelj za zločine iz mržnje, poručio je kako će njegov ured pojačati svoj rad. „Ne možemo dozvoliti da se laži i dezinformacije s društvenih mreža pretvore u fizičko nasilje na ulicama", rekao je.

Incidenti posljedica političke strategije

Estrella Galan, europarlamentarka i aktivistica, naglasila je da ti incidenti nisu iznimka nego posljedica političke strategije i normalizacije ili poticanja govora mržnje na institucionalnoj razini.

Slična situacija se već nekoliko puta dogodila u Nimesu, gradu u južnoj Francuskoj, u Dresdenu u Njemačkoj, Malmöu u Švedskoj. To su uglavnom sukobi između lokalnog stanovništva i migranata koji proizlaze iz socijalnih i ekonomskih tenzija, problema integracije te percepcije ugroženosti sigurnosti i javnog reda.

Španjolska politologinja Carmen Gonzalez kaže: „Europska unija se suočava s rastućim paradoksom: s jedne strane ekonomski ovisi o imigrantima, a s druge im javni diskurs uskraćuje pripadnost."

Stručnjaci kažu kako broj sukoba nije zabrinjavajući, ali su uvjereni da će rasti iz dva razloga - povećava se vidljivost i utjecaj nereda jer društvene mreže i političke kampanje brzo šire paniku, a sve više političkih lidera koristi antiimigrantsku retoriku (u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj…). EU reagira na sukobe vezane uz migracije putem financiranja, pravnih postupaka i političkih pritisaka.

Šta pokazuju ankete

Ankete Eurobarometra pokazuju da većina Europljana (preko 60 posto) podržava 'šengen', ali istovremeno više od 50 posto smatra da EU ne kontrolira dovoljno vanjske granice.

Povjerenik UN-a za ljudska prava Volker Türk kaže kako EU s padom nataliteta i starenjem stanovništva doslovno ovisi o migracijama za opstanak.

EU će pojačati kontrolu ilegalnih migracija kroz strože granice, sporazume s trećim zemljama i tehnološki nadzor, ali upitno je može li postići jedinstvo članica u pristupu.

Migracije će ostati ključna tema na izborima – posebice u Njemačkoj, Italiji, Švedskoj, Francuskoj, uz dualan pristup većine država – privlačenje "poželjnih migranata" i snažan otpor prema ilegalnima.

U idućem periodu EU mora riješiti pitanje protjerivanja ilegalnih migranata jer se nijedna politika do sada na tom planu nije pokazala učinkovitom.

U EU se na godinu izda više od 400.000 naloga za povratak migranata, ali realno se vrati, zbog pravnih, političkih i tehničkih razloga, samo oko četvrtine toga broja.