ADVERTISEMENT

Španija je otkazala ugovor o kupovini protivtenkovskih raketnih sistema koje je u Madridu trebala proizvoditi podružnica izraelske kompanije u nastojanju da se odmakne od izraelske vojne tehnologije, saopštilo je u utorak Ministarstvo odbrane.

Odluka će uticati na licencu za 168 protivtenkovskih raketnih sistema SPIKE LR2, čija se vrijednost procjenjuje na 285 miliona eura.

Sisteme bi u Španiji razvila kompanija Pap Tecnos, madridska podružnica izraelske kompanije Rafael Advanced Defence Systems, izvijestili su lokalni mediji.

"Cilj je jasan... potpuno odvajanje od izraelske tehnologije", rekla je novinarima portparolka vlade Pilar Alegría, dodajući da vlada proučava "efekte otkazivanja".

Izraelsko Ministarstvo odbrane vratilo je pitanja o odluci kompaniji Rafael, koja je odbila da komentariše. Ni Pap Tecnos nije dao komentar.

Španija je odobrila sporazum 3. oktobra 2023. godine, četiri dana prije napada predvođenog Hamasom na južni Izrael koji je izazvao rat u Gazi.

U tom napadu je poginulo oko 1.200 ljudi, većinom civila.

Hamas je uzeo 251 osobu kao taoce, a trenutno još uvijek drži 58 u Gazi, od kojih se vjeruje da je manje od 24 još uvijek živo.

Španska ljevičarska vlada tvrdi da je prestala izvoziti oružje Izraelu od 2. oktobra te godine, ali postoje izvještaji da su neke pošiljke proklizale.

Vlasti su u to vrijeme tvrdile da su sistemi koje su koristile španske snage zastarjeli i da ih treba zamijeniti modernijim verzijama poput onih koje koriste savezničke vojske.

Španija je formalno priznala palestinsku državu u maju 2024. godine u koordiniranom naporu s Norveškom i Irskom.

Mjesec dana kasnije, Španija je postala prva evropska zemlja koja je od najvišeg suda Ujedinjenih nacija, Međunarodnog suda pravde, zatražila dozvolu da se pridruži slučaju koji je pokrenula Južna Afrika, a koji optužuje Izrael za genocid u Gazi. Izrael snažno poriče optužbe.

Na Zapadu raste zabrinutost zbog izraelske vojne ofanzive u Gazi u kojoj je do danas ubijeno 54.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravstva kojim upravlja Hamas, a čije brojke ne prave razliku između boraca i civila.

Prošle sedmice, izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova optužilo je francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da je u "križarskom ratu protiv jevrejske države", nakon što je pozvao međunarodnu zajednicu da pooštri svoj stav prema Izraelu ako se humanitarna situacija u Gazi ne poboljša.

"Nema humanitarne blokade. Ovo je očigledna laž", reklo je ministarstvo, braneći svoju kontrolu nad protokom pomoći u enklavu.

"Ali umjesto da vrši pritisak na džihadističke teroriste, Macron ih želi nagraditi palestinskom državom. Nema sumnje da će njegov nacionalni praznik biti 7. oktobar", navodi se u saopštenju, misleći na napad militanata na Izrael 7. oktobra 2023. godine.

Tokom trosatnog televizijskog intervjua ranije u maju, Macron je rekao da bi Evropa trebala razmotriti sankcioniranje Izraela zbog humanitarne situacije u Gazi, gdje se smatra da stotine hiljada ljudi sada suočavaju s glađu.

A prošlog mjeseca, vlada Velike Britanije saopštila je da obustavlja pregovore o slobodnoj trgovini s Izraelom i da je uvela nove sankcije na naselja na Zapadnoj obali, dok je Westminster pojačao kritike tekuće vojne operacije u Gazi.

Ministar vanjskih poslova David Lammy rekao je da postojeći trgovinski sporazum Velike Britanije s Izraelom ostaje na snazi, ali da vlada ne može nastaviti razgovore s administracijom koja provodi ono što je nazvao "nečuvenom" politikom na dvije teritorije.

Te izjave uslijedile su nakon zajedničke osude koju je 19. maja uputio s Macronom i kanadskim premijerom Markom Carneyjem, a koja je označila jednu od najznačajnijih kritika bliskih saveznika Izraela o postupanju u ratu u Gazi i njegovim akcijama na Zapadnoj obali, piše Euronews.com.