ADVERTISEMENT

Pored toga, EU razmatra dodatno snižavanje gornje granice cijene ruske nafte i zabranu rada gasovoda Sjeverni tok, u cilju pojačavanja pritiska na Moskvu da okonča rat protiv Ukrajine, prenosi agencija Bloomberg. Novi paket sankcija zahtijeva jednoglasnu podršku svih država članica EU.

U okviru predloženih mjera, Unija planira dodatne zabrane finansijskih transakcija za dvadesetak banaka, kao i nove trgovinske restrikcije u vrijednosti od oko 2,5 milijardi eura, kako bi se dodatno umanjili prihodi Rusije i onemogućio uvoz tehnologije potrebne za proizvodnju oružja.

Kao dio predloženog paketa, EU također planira predložiti snižavanje gornje granice cijene ruske nafte u okviru Grupe sedam (G7) na oko 45 dolara po barelu. Prema informacijama Bloomberga iz dobro upućenih, ali neimenovanih izvora, takav potez vjerovatno bi zahtijevao podršku Sjedinjenih Američkih Država.

Razgovori o novim sankcijama Rusiji dolaze u trenutku kada je predsjednik SAD Donald Trump pozvao Moskvu i Kijev da održe direktne pregovore o prekidu vatre i postizanju mirovnog sporazuma.

Trump do sada nije uvodio nove sankcije Rusiji, iako je više puta prijetio da će to učiniti. Sankcije uvedene tokom mandata prethodnog predsjednika, Joea Bidena, i dalje su na snazi.

Plan EU za sankcionisanje gasovoda Sjeverni tok već ima podršku Njemačke, iako su se u posljednje vrijeme pojavile glasine o mogućem oživljavanju tog projekta, u svjetlu Trumpovih pokušaja da posreduje u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine.

Čak i bez formalne zabrane, ponovno pokretanje gasovoda Sjeverni tok 2 – koji je izgrađen, ali ga Njemačka nikada nije sertificirala i djelimično je oštećen eksplozijama 2022. godine – vjerovatno se neće desiti uskoro.

EU također razmatra proširenje sankcija na Ruski fond za direktne strane investicije, tzv. "naftnu flotu u sjeni", kao i uvođenje ograničenja za finansijske institucije za koje se vjeruje da podržavaju ratne napore Kremlja.