Predsjednik Rusije Vladimir Putin jučer je objavio kratkotrajno primirje povodom vaskšnjih odnosno uskrsnih praznika, koje bi trebalo trajati do ponedjeljka u ponoć.
CNN analizira vrijeme, kratkoću, iznenadnu i jednostranu prirodu ove odluke, uz zaključak da "ako je ukrajinskim saveznicima trebao dokaz divljeg cinizma Moskve kada je u pitanju mir, najava trenutnog primirja za Uskrs pružila je upravo to".
Putinova najava je stigla samo nekoliko sati nakon što su američki državni sekretar Marco Rubio i njegov šef, predsjednik Donald Trump, rekli da će im sljedećih dana trebati hitan znak da je Kremlj ozbiljan po pitanju mira.
Za zagovornike Rusije, subotnja objava ruskog predsjednika Vladimira Putina izgledala je kao naklon Trumpu – ali iznenadna je izjava toliko puna praktičnih nedostataka, prije nego što uopće izađe iz okvira, da će je Putin vjerojatno jednostavno iskoristiti da podupre svoju lažnu ideju da Kijev ne želi da rat prestane.
Bit će to i logistička noćna mora za ukrajinske snage da iznenada, odmah prestanu s borbama po Putinovom nalogu. Neki položaji na prvoj crti mogu biti usred žestokih sukoba kada ova naredba stigne, a prestanak ove prirode vjerovatno zahtijeva dane priprema i pripravnosti.
Dezinformacije će sigurno zbuniti trupe o provedbi primirja, o tome kako prijaviti ili reagirati na kršenja, pa čak i šta učiniti kada dođe kraj.
Moguće je da će se ovaj trenutak pokazati rijetkim znakom da obje strane mogu zaustaviti nasilje na kratko vrijeme. Ali vrlo je vjerovatnije da će obje strane koristiti prekršaje i zbunjenost kako bi pokazali da se protivniku ne može vjerovati. Od subote navečer po lokalnom vremenu, ukrajinski zvaničnici rekli su da su ruski udari nastavljeni u područjima na prvoj liniji.
Trenutno 30-dnevno primirje ograničeno na energetsku infrastrukturu nastalo je u uvjetima potpunog haosa. Bijela kuća je objavila da su "energija i infrastruktura" obuhvaćeni dogovorom, Kremlj je rekao da su odmah zaustavili napade na "energetsku infrastrukturu", a Ukrajina je odgovorila da je primirje započelo sedam dana kasnije nego što je to Kremlj učinio. Njegovo izvršenje jednako je ogrezlo u nepovjerenju i optužbama za kršenja.
Moskva je dala sličnu jednostranu izjavu u januaru 2023., pozivajući na dan mira kako bi se pravoslavnim kršćanima omogućilo svetkovanje Božića – potez koji su Kijev i zapadni lideri u to vrijeme odbacili kao stratešku stanku u vojne svrhe.
Pravo primirje zahtijeva pregovore s protivnikom i pripreme za njegovo uspostavljanje. Čini se da je iznenadna žurba u potpunosti osmišljena kako bi umirila zahtjeve Bijele kuće za nekim znakom da je Rusija voljna prestati s borbom. Vjerovatno će potaknuti Trumpovo povremeno promoskovsko oblikovanje sukoba. To također može izazvati komplikacije za Ukrajinu kada su neizbježno optuženi za kršenje onoga što bi Washington mogao smatrati gestom dobre volje Moskve.
U konačnici, ovo kratko, vjerovatno teoretsko, vjerovatno retoričko i potpuno jednostrano zaustavljanje trogodišnjeg rata moguće da će nanijeti više štete ulozi diplomacije u nadolazećim mjesecima nego što će je podržati.