ADVERTISEMENT

U petak, ljudi će ponovo izaći na ulice širom zemlje kako bi izrazile svoje nezadovoljstvo Ficom, koji se okrenuo ka istoku otkako je po četvrti put preuzeo dužnost u oktobru 2023. godine. Od tada kritičari osuđuju njegovu vladu kao sve autoritarniju i represivniju.

"Osjećaj je da u mnogim pitanjima vlada pokušava prijeći granicu kada je riječ o vladavini prava ili civilnom društvu, te da se organiziranjem, protestom ili poduzimanjem pravnih radnji ovi koraci mogu usporiti ili zaustaviti", rekla je Jana Kobzová, slovačka politologkinja i gostujući saradnik u Evropskom vijeću za vanjske odnose (ECFR).

Protesti su počeli krajem decembra nakon što se Fico sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, čime je postao jedan od samo tri lidera EU koji su to učinili od invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Slovački premijer se već udvarao Kremlju obustavivši vojnu pomoć Ukrajini i obećavši da će osujetiti njene aspiracije za NATO, dok se protivio sankcijama EU Rusiji.

Otprilike mjesec dana nakon te posjete, Fico je ukazao na mogućnost izlaska Slovačke iz EU i NATO-a i nazvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog "neprijateljem", podižući dodatnu uzbunu među velikim dijelovima slovačkog društva koje je čvrsto prozapadno orijentirano.

Njegovi stavovi su u velikoj mjeri u suprotnosti s javnim mnijenjem: skoro dvije trećine Slovaka se slaže sa Zapadom, prema istraživanju koje je ovog mjeseca objavio Forum Future Slovakia, nevladina organizacija koja se zalaže za "jaču EU".

Lokalni mediji procjenjuju da je oko 100.000 ljudi u zemlji od 5,4 miliona izašlo na ulice krajem januara, predstavljajući najveće ulične demonstracije u Slovačkoj od Baršunaste revolucije 1989. godine, kada su decenije komunističke vladavine u bivšoj Čehoslovačkoj mirno okončane nekoliko sedmica nakon pada Berlinskog zida.

Tokom posljednja tri mjeseca, desetine hiljada ljudi okupljalo se svakih četrnaest dana u Bratislavi i šire, tražeći Ficovu ostavku uz slogan "Slovačka je Evropa". Protesti su održani i u gradovima poput Berlina, Brisela i Londona.

Iako je broj prisutnih opao od tada, građanska grupa koja organizuje proteste, Mier Ukrajine (Mir za Ukrajinu), kaže da i dalje postoji zamah iza pokreta i da je slovačko građansko društvo jače nego ikada "spremno da brani demokratiju".

"Protesti su od jednokratnih okupljanja evoluirali u sistematski pokret koji ima za cilj da održi pritisak na vladu i održi javnu debatu o pravcu kretanja zemlje", rekla je za Euronews Lucia Stasselová, jedna od osnivačica grupe.

Slovačko ministarstvo informacija i kabinet premijera nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.

Krajem januara, Fico je optužio opoziciju da pokušava "organizirati državni udar" u vrijeme eskalacije antivladinih demonstracija, ali nije iznio nikakve dokaze za to.

Premijer je tada rekao da će ih "pustiti (ljude u Slovačkoj) da protestuju i viču koliko hoće", ali je kritikovao neodređena "zvjerstva" koja navodno pripremaju opozicija, slovački mediji i nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva.

Ficov zaokret protiv EU

Jedan od najiznenađujućih aspekata protesta, prema analitičarima, jeste to što oni nisu bili ograničeni na velike gradove, već su se odvijali i u oblastima u kojima je podrška Ficovoj vladajućoj lijevo-nacionalističkoj stranci Smer (Smjer) posebno jaka.

"Protesti se šire na manje gradove, što nije uobičajeno u Slovačkoj", rekao je za Euronews Juraj Marušiak, politikolog Slovačke akademije nauka. "Mobilizacija učesnika u takvim regijama, gdje Smer i njegovi saveznici obično imaju udobnu većinu, također je iskorak."

Demonstracije koje se dešavaju u uporištu Smera mogle bi izazvati glavobolju Ficu s obzirom na to da je njegova stranka pobijedila na parlamentarnim izborima 2023. godine vodeći kampanju na proruskoj platformi i fokusirajući se na prethodno neiskorištene birače protiv države i establišmenta.

To je predstavljalo značajan pomak za 60-godišnjaka, koji je svoju trodeceniju političku karijeru započeo na ljevici i ranije rekao da bi Slovačka trebala biti u "jezgru EU".

Prekretnica je nastupila 2018. kada je novinar Ján Kuciak – koji je istraživao korupciju na visokom nivou – i njegovu zaručnicu Martinu Kušnírovu ubio naručeni ubica, što je izazvalo velike proteste koji su primorali Fica da podnese ostavku.

"(Fico) je bio nepokolebljiv pristalica Evrope sve do svoje prisilne ostavke nakon ubistava Kuciaka i Kušnírová", rekao je Samo Marec, slovački kolumnista i pisac.

"Njegov proruski, autoritarni i pro-konspirativni zaokret je stoga godinama u nastajanju."

Smer je izgubio vlast na parlamentarnim izborima 2020., poražen od stranaka koje su obećale da će se boriti protiv korupcije. Sa marginalizacijom stranke, u jednom trenutku je imala manje od 10%. Ali Fico je na kraju počeo da zauzima ekstremnije stavove i podržava promoskovsku retoriku koja je privukla mnoge Slovake.

Prema nedavnoj anketi agencije Focus, skoro polovina glasača Smera zalaže se za bliže bilateralne veze sa Rusijom - što je najveći procenat pristalica bilo koje slovačke stranke.

"Mislim da Fico pokušava da balansira između Evrope i Rusije, dok je svjestan ukorijenjenosti Slovačke u EU“, rekao je Marušiak.

On je uporedio Ficovu poziciju sa pozicijom mađarskog premijera Viktora Orbana, koji je bio glavni kritičar EU i antagonist unutar bloka, kao i Putinov najvatreniji saveznik.

"(Ficov) glavni cilj je da ostane na vlasti što je duže moguće i da se spriječi ponavljanje događaja iz 2018. godine", dodao je Marušiak. "Zato pokušava mobilizirati proruski dio društva, jer to je segment u koji još uvijek može privući birače".

Smer nije odgovorio na pitanja koja su poslana iz Euronewsa.

'Slovački Majdan'?

Pod njegovim sve autoritarnijim pomakom, Ficovu trostranačku koalicionu vladu, koju predvodi Smer, a podržavaju ljevičarska populistička stranka Hlas i nacionalistička Slovačka nacionalna stranka (SNS), grupe civilnog društva i opozicija optužuju za napad na demokratske vrijednosti i institucije, pravdu i vladavinu prava.

Njegova administracija je odložila Specijalno tužilaštvo — koje se bavilo slučajevima korupcije visokog profila — reformisalo je krivični zakon kako bi ublažilo kazne za korupciju i transformisalo javni emiter u ono što se danas smatra operacijom koju kontroliše država.

Ove i druge politike koje su izazvale oštre kritike civilnog društva, ne samo zato što se nekoliko Ficovih saradnika i ljudi povezanih sa Smerom, uključujući njegove političare, suočava sa krivičnom gonjenjem u korupcijskim skandalima.

Slovačka je pala za 12 mjesta na najnovijem godišnjem Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, koji ju je svrstao na 59. mjesto od 180 analiziranih zemalja.

To je bilo zbog vladinih političkih imenovanja, zaobilaženja zakonodavnih procedura i podrivanja nezavisnih institucija i medija, kao i napada na nevladine organizacije, navodi nadzorni odbor.

Stasselova je rekla da je Ficov cilj bio da "oslabi vladavinu zakona, kontroliše medije i marginalizuje opoziciju kako bi mogao da vlada bez stvarnog nadzora".

Pokušaj atentata na Fica prošlog maja, u kojem je tešku povredu nakon što je upucan u stomak dok je pozdravljao pristalice, čini se da je učvrstio njegovu neprijateljsku retoriku prema civilnom društvu, medijima i opoziciji.

U januaru je stotine slovačkih psihijatara i psihologa napisalo otvoreno pismo Ficu u kojem su izrazili zabrinutost zbog uticaja njegove vlade na demokratiju i globalni položaj nacije.

U pismu, zdravstveni radnici navode da su "agresivnost i emocionalna eksplozivnost u vašim javnim nastupima postali izraženiji nakon pokušaja atentata".

Fico je na ovo pismo odgovorio u objavi na Facebooku, optužujući autore za nepoštovanje i tvrdeći da će podržati "slovački Majdan, na kojem slovačka opozicija, uz punu podršku nevladinih organizacija koje finansiraju stranci i antislovačkih medija, vrijedno radi".

A prošlog mjeseca, slovački premijer je na X-u podijelio pismo koje je napisao Elonu Musku, u kojem hvali tehnološkog milijardera i ključnog saveznika američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog rasformiranja američke Agencije za međunarodni razvoj ili USAID-a.

Fico je rekao da su sredstva agencije korištena za "iskrivljavanje političkog sistema i favoriziranje određenih političkih partija", ali nije pružio nikakve dokaze o tome.