ADVERTISEMENT

Pakt, koji je pravno obavezujući za svih 27 članica, očekuje se da stupi na snagu 2026. godine, iako neke zemlje žele aktivirati određene elemente prije tog perioda.

Njegov centralni stup je nov mehanizam "obavezne solidarnosti" koji će vladama omogućiti tri različite opcije: premjestiti određeni broj tražitelja azila, platiti finansijski doprinos ili pružiti operativnu podršku, kao što su osoblje i oprema.

Premještaji trebaju doseći 30.000 godišnje, a finansijski doprinosi 600 miliona eura.

Od početka pregovora, Poljska, zajedno sa Mađarskom, čvrsto se protivila Paktu u cjelini, a posebno mehanizmu solidarnosti, tvrdeći da bi ih to prisililo da prihvate migrante protiv njihove volje.

Komisija se usprotivila tim tvrdnjama i naglasila da se nikada neće desiti obavezni premještaji, jer je sistem zasnovan na tri različite opcije.

Donald Tusk je ponovo naglasio svoje neprijateljstvo prema Paktu, izjavivši Ursuli von der Leyen, predsjednici Europske komisije, da će se protiviti zakonodavstvu.

Razlog za to, rekao je, je što njegova zemlja već prihvata veliki broj ukrajinskih izbeglica koje su pobjegle od ruske invazije, "što nas stavlja u vrlo specifičnu poziciju."

"Poljska neće implementirati Pakt o migracijama na način koji bi uveo dodatne kvote za imigrante u Poljskoj", rekao je poljski premijer na zajedničkoj konferenciji za novinare.

"Spremni smo sarađivati sa svima kako bismo zaštitili Europu od ilegalne migracije. Međutim, Poljska neće preuzeti nikakve dodatne terete. Već smo preuzeli više nego što je iko mogao da zamisli prije nekoliko godina."

Tusk je napomenuo da će njegova zemlja poštovati druge europske zakone koji "pomažu u borbi protiv ilegalne migracije", ali će se odreći ove reforme.

"Mehanizam premještanja nije mehanizam koji štiti Europu od ilegalne migracije", rekao je. "Pakt nije način da se smanji ilegalna migracija."

Premijer je rekao da, uprkos svom "prijateljstvu" sa von der Leyen (oboje su članovi desnog centra Europske narodne stranke), neće biti pogođen "sentimentima".

"Poljska neće prihvatiti nikakve terete vezane za mehanizam premještanja.

Ovo nije ideološka debata. Poljska je u vrlo specifičnoj situaciji.

Pod ogromnim smo pritiskom zbog ilegalne migracije," nastavio je, odnoseći se na migracione tokove koje su Belorusija i Rusija iskoristile na istočnoj granici.

"Ako neko kaže da se od Poljske očekuje da preuzme dodatni teret, bez obzira ko to rekao, moj odgovor je: Poljska neće prihvatiti dodatni teret. Kraj priče."

'Hibridna prijetnja'

Stojeći uz njega, Ursula von der Leyen, koja je prethodno pohvalila Pakt kao "historijski" uspjeh za sigurnu raspodjelu tereta širom bloka, izjavila je da će Europska komisija imati u vidu broj ukrajinskih izbeglica koje Poljska prihvata.

"Poljska je pokazala, i pokazuje, izuzetnu solidarnost sa Ukrajinom i prihvata najveći broj ukrajinskih izbeglica (već skoro tri godine), i to je nešto što apsolutno mora biti uzeto u obzir," izjavila je predsednica Komisije.

"Ovo je nešto što će Europska unija uzeti u obzir, a takođe će poštovati ovu izuzetnu solidarnost."

Prema Paketu, zemlje koje se smatraju pod "migracionim pritiskom" imat će koristi od mjera solidarnosti. Na primjer, moglo bi im se premjestiti neke tražitelje azila u drugu članicu ili dobiti finansijsku podršku i opremu.

Takođe bi mogli imati djelimično ili potpuno izuzeće od sistema, što znači da im se neće tražiti da premjeste migrante unutar svoje teritorije ili da se uključe u zajednički fond.

Izuzeća još nisu najavljena i biće zvanično objavljena tek nakon što zakonodavstvo stupi na snagu i Komisija objavi svoj godišnji izveštaj o proceni migracionog pritiska.

Postavljanjem tako snažnog stava, Tusk očigledno pokušava da preduhitri proces Komisije i osigura da Poljska automatski dobije potpuno izuzeće.

Nije jasno hoće li zemlja koja odbije implementaciju Pakta imati koristi od mjera solidarnosti koje nude druge zemlje koje implementiraju Pakt.

Komisija je prethodno zaprijetila pokretanjem pravnih postupaka protiv zemalja članica koje ignorišu reformu, insistirajući da je zakonodavstvo obavezujuće za svih 27, čak i za one koji su glasali protiv njega. U petak, von der Leyen se suzdržala od ponavljanja tog stava.

Ovo nije prvi put da Brisel prilagođava svoje razmišljanje Varšavi.

Prošle godine, nakon što je Tusk predložio novi plan za privremeno suspendiranje prava na azil u slučajevima instrumentalizirane migracije, Komisija je jasno izjavila da sve zemlje članice imaju "obavezu da pruže pristup postupku azila."

Kako je Tusk ostao čvrst i stekao političku podršku, Komisija je popustila i na kraju objavila smjernice koje omogućavaju suspendiranje osnovnih prava u "izuzetnim" okolnostima i samo za ono što je "strogo neophodno."

"Ovo nije pitanje migracije, ovo je pitanje nacionalne sigurnosti," rekla je von der Leyen. "Mi to vidimo kao hibridnu prijetnju."

Petkov posjet Koleđa komesara u Gdanjsku dio je poljskog šestomesečnog predsjedavanja Vijećem EU, koje će trajati do kraja juna.

Motto predsjedavanja je: "Sigurnost, Europa!"