Cijene goriva na benzinskim pumpama u Evropi mogle bi ostati visoke, dodatno povećavajući inflatorne pritiske. Neposredni problem nije samo u ponudi ili cijeni sirove nafte, već i u ograničenim kapacitetima za preradu, poremećenim trgovinskim tokovima i nedostatku gotovih naftnih derivata, posebno dizela.
Izgledi za mir između Irana i SAD-a posljednjih mjeseci izazvali su nagle promjene cijena nafte. Cijena sirove nafte Brent, međunarodnog referentnog standarda, od kraja februara kretala se između oko 73 i 126 dolara po barelu, dok je u petak iznosila oko 95 dolara.
Cijene goriva u Evropi pratile su ova kretanja. Ipak, benzin i dizel ostali su posebno skupi, jer njihove cijene ne zavise samo od cijene sirove nafte, već i od troškova i dostupnosti kapaciteta za preradu, piše Euronews Business.
Iako električna vozila zauzimaju sve veći udio među novoregistrovanim automobilima, benzin i dizel i dalje pokreću gotovo devet od deset putničkih automobila na putevima Evropske unije. Prema najnovijim podacima ACEA-e o voznom parku, 49,2% automobila koristi benzin, a 38,4% dizel, što ova dva goriva zajedno dovodi do udjela od 87,6%.
Neke evropske vlade privremeno su smanjile poreze na gorivo ili uvele druge mjere podrške nakon početka energetskog šoka, iako se odgovor razlikovao od zemlje do zemlje. Uprkos tome, cijene benzina i dizela i dalje su blizu istorijskih maksimuma.
U sedmici koja je počela 31. avgusta, prosječna cijena benzina u Evropskoj uniji iznosila je 1,95 evra po litru, što je oko 4% manje od vrhunca od 2,03 evra iz juna 2022. godine. Dizel je u prosjeku koštao 2,04 evra po litru, oko 3% manje od rekordnih 2,11 evra, zabilježenih u aprilu 2026. godine.
Podaci potiču iz sedmičnog biltena Evropske komisije o nafti i uključuju dažbine i poreze. Istorijska serija podataka počinje u januaru 2005. godine.
„Ključni razlog sve većeg jaza između cijene sirove nafte i cijena goriva u Evropi jeste to što je problem sve više u preradi i snabdijevanju derivatima, a ne samo u ponudi sirove nafte“, rekao je za Euronews Business Sumit Ritolia, vodeći analitičar za snabdijevanje rafinerija i modeliranje u kompaniji Kpler.
„Sirova nafta može biti dostupna, ali kapaciteti za njenu preradu u odgovarajuće proizvode – posebno dizel – postali su mnogo ograničeniji“, dodao je.

Cijene dizela utiču i na domaćinstva koja ne posjeduju automobile na dizel. Ovo gorivo pokreće veliki dio evropskog drumskog transporta, poljoprivrede i građevinske industrije, što znači da dugotrajno povećanje cijena dizela na kraju može dovesti do rasta cijena hrane i druge robe.
Najnoviji podaci o inflaciji u eurozoni pokazali su da je inflacija porasla na 3,3%, prvenstveno zbog viših cijena energije.
Zašto Evropi nedostaje dizela
Zalihe goriva u Evropi su niske, dok su sukobi na Bliskom istoku i napadi na ruske rafinerije poremetili globalno snabdijevanje prerađenim naftnim derivatima.
Nakon što je Rusija pokrenula sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, Evropa je veliki dio nabavke dizela i avionskog goriva preusmjerila prema SAD-u, Indiji i Bliskom istoku.
„Kada je riječ o dizelu i avionskom gorivu, Evropa je veliki uvoznik i zato određuje globalne cijene“, rekao je Alan Gelder, viši potpredsjednik za preradu, hemijsku industriju i tržišta nafte u kompaniji Wood Mackenzie. „Cijene su ovdje visoke, ali visoke su svuda. Samo što je situacija u Evropi izraženija jer smo mi ključno uvozno tržište.“
Pošto je izvoz derivata sa Bliskog istoka i iz Rusije ograničen, tradicionalni kupci ruskog dizela, uključujući Tursku i Brazil, sve više konkurišu evropskim kupcima za isporuke iz SAD-a, Indije i drugih zemalja. Zbog toga poremećaj u jednom regionu može zategnuti ponudu na globalnom nivou, dok se trgovinski tokovi prilagođavaju.
Marže u rafinerijama, koje utiču na cijene na benzinskim pumpama, trenutno su na visokim nivoima. Prema Reutersu, cijena benzina Eurobob E5 na tržištu barži trgovala se uz premiju od 62,07 dolara po barelu u odnosu na fjučerse Brenta, što je tek nešto manje od rekorda od 62,10 dolara iz juna 2022. godine.
Istovremeno, evropski fjučersi dizela u utorak su dostigli rekordnu premiju od 78,91 dolara po barelu u odnosu na fjučerse Brenta, prije nego što su u srijedu pali na oko 77 dolara.
Marža u rafineriji pokazuje koliko vrijedi benzin ili dizel u odnosu na cijenu sirove nafte koja se koristi za njihovu proizvodnju.
Zato cijena jednog litra goriva na benzinskoj pumpi uključuje mnogo više od same cijene sirove nafte. Ilustracija u nastavku koristi nedavne tržišne i referentne podatke Evropske unije kako bi pokazala na koji način se cijena sirove nafte, prerada, distribucija i porezi mogu objediniti u cijeni jednog reprezentativnog litra benzina. Riječ je o ilustrativnom prikazu, a ne o izmjerenoj strukturi cijene na nivou cijele Evropske unije.
U Evropi rafinerije rade visokim intenzitetom, dok su zalihe niske. Podaci holandske konsultantske kuće Insights Global pokazuju da su nezavisno držane zalihe benzina u čvorištu Amsterdam–Roterdam–Antverpen krajem avgusta pale na 752.000 tona, što je najniži nivo od septembra 2021. godine, prije nego što su se naredne sedmice oporavile.
Rafinerije u Evropi i SAD-u već rade visokim kapacitetom. Ritolia navodi da je iskorištenost evropskih rafinerija bila blizu najvišeg nivoa u posljednje tri do četiri godine, dok je iskorištenost rafinerijskih kapaciteta u SAD-u dostigla oko 98% u posljednjoj sedmici avgusta.
To takođe znači da je na raspolaganju vrlo malo slobodnih kapaciteta za preradu koji bi mogli odgovoriti na eventualni poremećaj u snabdijevanju.
Gelder je ukazao i na približavanje jesenske sezone remonta rafinerija, kao i na rizik da uragani poremete rad rafinerija na američkoj obali Meksičkog zaliva. Prema njegovim riječima, visoke marže mogle bi podstaći operatere da odgode remont, ali je upozorio da bi predugo odlaganje moglo izazvati probleme sa pouzdanošću postrojenja i povećati rizik od neplaniranih obustava rada.
Koliko dugo bi cijene goriva mogle ostati visoke?
Prema Ritoliji, cijene benzina mogle bi dobiti određeno sezonsko olakšanje kako potražnja za vožnjom tokom ljeta bude slabila, a tržište se bude udaljavalo od skupljeg ljetnog tipa goriva.
„Dizel nema isti sezonski ventil za popuštanje pritiska, posebno kako se približava zimska potražnja i stroži zahtjevi za kvalitet goriva, pa bi marže na dizel mogle ostati povišene tokom jeseni i zime“, rekao je.
Snabdijevanje dizelom posebno je osjetljivo jer jesenski remont rafinerija može smanjiti proizvodnju upravo u trenutku kada tržište prelazi na zimski tip goriva, a potražnja za energentima za grijanje počinje da raste.
Prema mišljenju analitičara, veći kineski izvoz dizela mogao bi donekle ublažiti situaciju, iako je ključno pitanje da li bi takav nivo izvoza mogao biti održiv, imajući u vidu da Kina daje prednost sigurnosti domaćeg snabdijevanja. Ritolia je dodao da bi i Indija mogla povećati isporuke goriva Evropi, jer raspolaže i kapacitetima za preradu i proizvodima dostupnim za izvoz.
Čak i ako cijena sirove nafte padne, to ne bi nužno odmah dovelo do značajnijeg pojeftinjenja goriva na benzinskim pumpama. Glavna uska grla trenutno su ograničeni slobodni kapaciteti za preradu, nedostatak gotovih derivata i niske zalihe.
Obojica stručnjaka smatraju da bi dugotrajnije ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i oporavak izvoza goriva sa Bliskog istoka bili važni za pad cijena.
„Nastavak sukoba samo održava pritisak na rast cijena, jer globalna potražnja i dalje nadmašuje globalnu ponudu. Ako se situacija produži, jedini način da se svjetsko tržište vrati u ravnotežu jeste da se potražnja smanji kroz još više cijene”, rekao je Gelder.
On je rekao da bi tržišta mogla brzo reagovati na vjerodostojan politički sporazum i obnovu plovidbe kroz Hormuški moreuz.
„Ako se moreuz otvori, cijena sirove nafte vjerovatno bi naglo pala“, rekao je Gelder. „Premija na dizel smanjivala bi se nešto sporije, ali bi se pad cijena ipak osjetio.“
Da bi evropski potrošači osjetili značajnije pojeftinjenje, analitičari smatraju da bi nekoliko stvari moralo da se dogodi: oporavak izvoza derivata sa Bliskog istoka i iz Rusije, nastavak visoke dostupnosti rafinerijskih kapaciteta, veći izvoz alternativnih dobavljača poput Indije i Kine, a potom i obnova zaliha.
„Bez toga će konkurencija za dostupne pošiljke dizela vjerovatno ostati snažna“, zaključio je Ritolia.