ADVERTISEMENT

Američki predsjednik Donald Trump potpisao je u avgustu uredbu kojom su uvedene carine, nakon što je Bijela kuća upozorila na "prijetnju po nacionalnu bezbjednost koju predstavljaju uvoz dronova i njihovih komponenti".

Cilj uredbe je i jačanje domaćih lanaca snabdijevanja, prenosi Euronews.

Dronovi su postali jedan od ključnih elemenata savremenog ratovanja i nadzora, što je posebno pokazao rat u Ukrajini.

Američki zvaničnici ocjenjuju da oslanjanje na dronove i komponente proizvedene u Kini, prije svega one kompanije DJI, vodećeg proizvođača na tržištu, ostavlja američku vojsku i kritičnu infrastrukturu izložene mogućim poremećajima u snabdijevanju, špijunaži i nepovoljnijem položaju na bojnom polju.

Dronovi čija masa pri polijetanju prelazi 25 kilograma, kao i oni opremljeni termovizijskim sistemima i baznim stanicama za pristajanje i punjenje, od sada se suočavaju sa carinom od 100 odsto.

Na manje dronove primjenjuje se carina od 25 odsto.

Carine će biti uvedene i na određene komponente dronova koje se ne smatraju "posebno osjetljivim", ali će te mjere stupiti na snagu 9. februara naredne godine.

Protivljenje Kine

Kina se usprotivila najavljenim carinama ubrzo nakon što ih je Trump predstavio, pozivajući Vašington da odustane od njihove primjene.

Portparol kineskog Ministarstva trgovine ocijenio je da će carine "poremetiti globalni lanac snabdijevanja dronovima i dodatno narušiti fer i konkurentno tržišno okruženje".

On je istakao da se Kina odlučno protivi toj odluci.

Kineska kompanija DJI, osnovana 2006. godine, posljednjih godina zauzima više od dvije trećine svjetskog tržišta dronova, pokazuju podaci nekoliko istraživanja.

Međutim, DJI se od 2022. godine nalazi na američkoj listi kineskih kompanija za koje Vašington tvrdi da su povezane sa kineskom vojskom, zbog čega je kompaniji ograničen pristup američkoj tehnologiji.

Kompanija DJI osporava svoje uvrštavanje na tu listu.