ADVERTISEMENT

Rast cijena zabilježen je u gotovo svim kategorijama prehrambenih proizvoda, a ključni faktori uključuju nepovoljne vremenske uvjete u važnim proizvođačkim regijama, poremećaje u globalnoj trgovini te geopolitičke napetosti na Bliskom istoku i u Crnom moru.

Indeks cijena žitarica porastao je za 2,2 posto u odnosu na juli. Cijene svih glavnih žitarica porasle su zbog pojačane kupovine na međunarodnim tržištima, smanjenih očekivanih količina uroda i stalnih poremećaja u izvozu, posebno kroz Crno more.

Globalne cijene pšenice porasle su za 2,6 posto u avgust, čak 15,0 posto iznad nivoa prošle godine. Razlozi povećanja uključuju stalne poremećaje u izvozu kroz Crno more, slabije očekivane usjeve u velikom dijelu Evrope uslijed vrućeg i suhog vremena, te oslabljeni američki dolar.

Cijene kukuruza porasle su za 2,5 posto, potaknute zabrinutošću zbog očekivanih količina uroda u pojedinim dijelovima SAD-a, smanjenjem očekivane proizvodnje u Evropskoj uniji, snažnom potražnjom iz sektora etanola i stočne hrane, te poremećajima u snabdijevanju povezanim sa zatvaranjem Hormuškog moreuza i poremećajima u izvozu iz Ukrajine. Indeks cijena riže porastao je za 0,5 posto, potaknut stalnim porastom kupovine ove žitarice od strane azijskih i afričkih zemalja.

Indeks cijena biljnih ulja porastao je za 1,1 posto u odnosu na juli, odražavajući više svjetske cijene palminog i sojinog ulja, uzrokovane snažnom globalnom potražnjom i zabrinutošću zbog uticaja El Niño na očekivanu proizvodnju u jugoistočnoj Aziji. S druge strane, cijene repičinog i suncokretovog ulja neznatno su pale uslijed očekivanja obilnih zaliha u godini koja dolazi.

Indeks cijena mesa porastao je za 1,0 posto u toku mjeseca, zbog rasta cijena peradi, svinjskog i ovčjeg mesa. Rast cijena svinjskog mesa uzrokovan je prvenstveno visokim temperaturama koje su usporile rast životinja u Evropskoj uniji. Međunarodne cijene goveđeg mesa su, međutim, pale, jer su kineske uvozne kvote pojačale konkurenciju između izvoznika iz Brazila i Australije za alternativna tržišta.

Indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je za 2,3 posto u odnosu na juli, uglavnom zbog smanjene proizvodnje mlijeka u Evropskoj uniji što je posljedica vrućeg i suhog vremena.

Indeks cijena šećera porastao je za čak 11,9 posto u auvgustu — najizraženiji skok u ovom ciklusu. Ovaj skok je rezultat očekivanja nižih prinosa šećerne repe u Evropskoj uniji zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, zabrinutosti zbog uticaja El Niño na očekivanu proizvodnju u ključnim zemljama proizvođačima u Aziji, niže proizvodnje šećera u Brazilu, te najave Indije o uvozu sirovog šećera bez carine.

Prema novim podacima FAO-a, globalna proizvodnja žitarica u 2026. se procjenjuje na 2,98 milijardi tona - pad od dva posto u odnosu na 2025., ali i dalje drugi najveći prinos u historiji.

Smanjena je prognoza za svjetsku proizvodnju kukuruza, sada na 1,309 milijardi tona, jer se očekuje da će pogoršanje uvjeta u Francuskoj i Poljskoj više nego nadoknaditi bolje prinose u Argentini i Brazilu, objavio je FAO.

Suprotno tome, predviđanja za globalnu proizvodnju pšenice povećana su na 810,7 miliona tona, 3,8 posto ispod nivoa iz 2025., ali i dalje drugi najveći rezultat u historiji. Očekuje se da će globalna proizvodnja riže pasti na 553,1 milion tona - pad od 1,9 posto u odnosu na rekordan nivo prethodne sezone, zbog smanjenih marži proizvođača i vremenskih uvjeta povezanih s El Niño.

FAO-va prognoza za ukupnu potrošnju žitarica u 2026/27. iznose 2,965 milijardi tona, 0,2 posto više nego prethodne godine. Predviđa se da će svjetske zalihe žitarica na kraju sezone 2027. Biti 947,2 miliona tona, neznatno iznad početnog nivoa, što ukazuje na relativno stabilnu globalnu situaciju snabdijevanja.

FAO takođe prognozira da će svjetska trgovina žitaricama pasti sa rekordnog nivoa u 2026/27. na 509,3 miliona tona.