Nakon najintenzivnijeg ruskog napada dronovima na Ukrajinu od početka sukoba, kao i serije sigurnosnih incidenata širom Evrope, uslijedile su oštre reakcije iz Brisela. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen poručila je da se Evropa mora pripremiti za „novu eru evropske sigurnosti“.
ADVERTISEMENT
O tome šta ove poruke konkretno znače, ali i o novim taktikama ruske vojske i utjecaju ukrajinskih napada na aviosaobraćaj, za Euronews Srbija govorio je vojni analitičar Vlada Radulović.
Govoreći o izjavi predsjednice Evropske komisije i nedavnom incidentu u Leipzigu, Radulović je istakao da se sigurnosna situacija u Evropi sada posmatra na znatno širem nivou.
Devet pukotina u evropskoj odbrani
"Sada smo došli na novo polje gdje je zapravo Evropa shvatila da unutar same Evrope prijetnje vrebaju bezbroj puta do sada. Samo u proteklih godinu dana imali ste niz incidenata neidentifikovanih dronova koji su prelijetali preko različitih objekata vojne i kritične infrastrukture. Paralelno s tim, imali ste i određene incidente na željezničkoj mreži koji bi se mogli okarakterisati kao neka vrsta sabotaže“, objasnio je Radulović.
Prema njegovim riječima, ključna poruka iz Brisela jeste da više nije riječ samo o naoružavanju i povećanju vojnih budžeta.
"Shvatilo se da više nije u pitanju samo kako što više proizvesti raketa, municije i sistema PVO, već kako da se zaštitimo u sopstvenoj kući. Utvrđeno je nekih 9 pukotina ili tačaka u segmentu odbrane na kojima se mora dodatno raditi. Dakle, ne samo naoružavanje, već pokrivanje znatno šireg polja“, naglasio je vojni analitičar.
Zašto su mlazni dronovi problem za ukrajinsku PVO?
Analizirajući masovne udare na Ukrajinu, Radulović se osvrnuo na tehničke inovacije koje Rusija primjenjuje, prije svega na upotrebu dronova s turbomlaznim motorima.
"To bismo u jednoj rečenici mogli definisati kao izuzetno veliku brzinu za takve vrste platformi, njihov mali odraz zbog specifičnih dimenzija i nanošenje izuzetno velike štete. Sa druge strane, to od onoga ko se brani zahtijeva korištenje izuzetno skupih sistema za presretanje“, naveo je on.
Radulović je skrenuo pažnju na ekonomski aspekt odbrane koji predstavlja ozbiljan problem za ukrajinsku stranu.
"Postoji taj ekonomski momenat, odnosno cost-benefit analiza. Jako je problematično da se branite i koristite raketu koja košta nekoliko stotina hiljada, ili milion, pa i dva miliona dolara, da biste oborili jedan dron koji košta nekoliko hiljada dolara“, istakao je Radulović.
Vojno-tehnički aspekt i ruska odmazda
Posljednji ruski napadi odlikuju se izuzetnom masovnošću i dugim trajanjem, što Radulović objašnjava kroz dva ključna ugla.
"Prvi je vojno-tehnički, koji se odnosi na analizu korištenih ubojnih sredstava. Međutim, sa druge strane postoji segment koji možemo nazvati nekom vrstom ruske odmazde zbog uspješnih dejstava ukrajinskih dronova duboko na teritoriji Ruske Federacije. Imali ste napade po magacinima, ali i po objektima vojne infrastrukture, gdje je vazduhoplovna baza Engels samo jedan od najsvježijih primjera“, kazao je Radulović.
On je ocijenio da je Rusija promijenila taktički pristup i da su došli do, kako kaže, tačke kada su odlučili da više neće odgovarati kratkotrajnim napadima.
Drugi važan faktor jeste pritisak na osiguravajuće kuće i cjelokupno planiranje letova, ali je najvažnije pitanje sama sigurnost.
"Podsjetit ću na obaranje malezijskog putničkog aviona 2014. godine iznad Donbasa i incident s azerbejdžanskim avionom 2023. godine. Činjenica je da uvijek neko može nešto pogrešno protumačiti. Restrikcije se ne uvode bez razloga – kada dođe do prezasipanja radarske slike, ishitrena komanda ili loša procjena lako mogu dovesti do tragičnih incidenata“, zaključio je Radulović za Euronews Srbija.