Evropska komisija razmatra mogućnost pokretanja istrage o uvozu pojedinih građevinskih materijala iz više balkanskih zemalja zbog sumnje da su proizvedeni korišćenjem jeftinih kineskih staklenih vlakana koja su već obuhvaćena antidampinškim mjerama EU, navode izvori upoznati sa ovim pitanjem.
Istraga bi bila usmjerena na takozvane otvorene mrežaste tkanine ili mrežaste tkanine otvorene struktur (open mesh fabrics), koje se, između ostalog, koriste u sistemima za toplotnu izolaciju fasada.
Ovaj slučaj dolazi u trenutku kada Evropska komisija dodatno pojačava pritisak na jeftin uvoz iz Kine, za koji smatra da doprinosi rekordnom trgovinskom deficitu Evropske unije sa Kinom, koji dostiže milijardu evra dnevno. Komisija je u junu pokrenula pregovore sa Pekingom s ciljem uravnoteženja trgovinskih odnosa, uz očekivanje da bi konkretni rezultati mogli biti postignuti do oktobra.
Evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič trebalo bi da u oktobru otputuje u Kinu.
Istovremeno, Evropska komisija upozorava da će, ukoliko bude potrebno, iskoristiti sve raspoložive instrumente trgovinske zaštite kako bi suzbila priliv jeftine kineske robe. U Briselu smatraju da Kina koristi nelojalne trgovinske prakse kako bi ostvarila pristup tržištu EU, uključujući i različite načine zaobilaženja evropskih carina, piše Euronews.
Otvorene mrežaste tkanine često se proizvode od kineskih staklenih vlakana, za koja Komisija tvrdi da ih kineski proizvođači prodaju na tržištu EU po nepravedno niskim cijenama, čime nanose štetu evropskoj industriji. Evropska unija je posljednjih godina više puta uvodila dodatne carine na proizvode od staklenih vlakana, uključujući i robu iz Egipta koju proizvode kineske kompanije.
Međutim, postoji sumnja da kineski proizvođači zaobilaze antidampinške i antisubvencione carine tako što koriste lokalne proizvođače u nekoliko balkanskih zemalja za sklapanje otvorenih mrežastih tkanina od jeftinih kineskih staklenih vlakana.
Problem prekomjernih kapaciteta
Evropska unija godišnje proizvede oko milion tona rastopljenog stakla u pogonima koji posluju u osam država članica, među kojima su Njemačka, Francuska i Italija.
Međutim, prema podacima udruženja Glass Fibre Europe, koje u Briselu predstavlja industriju staklenih vlakana, proizvodni kapaciteti Kine premašuju ukupnu potražnju na tržištu Evropske unije za više od 100 odsto. To povećava rizik od dodatne štete po evropske proizvođače ukoliko EU ne ojača svoje mjere trgovinske zaštite.
Tokom protekle godine povećan je broj slučajeva koji se odnose na navodne nelojalne trgovinske prakse Kine u različitim industrijskim sektorima, dok je Evropska komisija istovremeno bila izložena kritikama zbog dugotrajnog vođenja istraga.
Na samitu sredinom juna lideri Evropske unije dali su Komisiji mandat da preispita i unaprijedi postojeće instrumente trgovinske zaštite.
Ipak, sadašnji regulatorni okvir EU i dalje je ograničen, jer Komisija može reagovati samo na pojedinačne proizvode, a ne na šire obrasce trgovinskog ponašanja. Kako saznaje Euronews, u razmatranju su i dodatne zaštitne mjere, uključujući nove carine i uvozne kvote, s ciljem zaštite evropske hemijske industrije od sve snažnije konkurencije iz Kine.
Evropska komisija je pozvana da komentariše ove navode, ali do objavljivanja teksta nije dostavila odgovor.