Nekoliko međunarodnih saveznika Sjedinjenih Američkih Država reagovalo je s ogorčenjem na američke uvozne tarife koje je najavio predsjednik Donald Trump, javila je Belga.
ADVERTISEMENT
SAD nameću nove trgovinske tarife od 10 do 12,5 posto za šezdeset ekonomija koje se, prema Bijeloj kući, ne protive dovoljno uvozu robe proizvedene prisilnim radom. Pogođena je i Evropska unija. Nove tarife su u osnovi stare tarife na novoj pravnoj osnovi.
Evropska unija očekuje da će Sjedinjene Američke Države nastaviti da se pridržavaju trgovinskog sporazuma koji je stupio na snagu 1. jula prošle godine, uprkos novim carinama koje je uvela administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa, saopštio je danas portparol Evropske komisije, prenosi Tanjug.
"EU je već ispunila svoj dio sporazuma", rekao je portparol Komisije, dodajući da će Brisel nastaviti saradnju sa američkom administracijom kako bi osigurao da Vašington "u potpunosti ispunjava svoje obaveze".
Japan žali zbog američke odluke da nametne tarifu od 12,5 posto azijskoj zemlji "jednostavno zato što ne postoji zabrana uvoza proizvoda proizvedenih prisilnim radom".
“Takođe smo se složili sa Sjedinjenim Američkim Državama da Japanu neće biti nametnute nikakve uvozne carine koje idu dalje od odredbi prošlogodišnjeg sporazuma”, rečeno je iz Tokija.
Australija opisuje nametnute uvozne carine (od 12,5 posto) kao "neopravdane" i kršenje sporazuma o slobodnoj trgovini.
Premijer Novog Zelanda Christopher Luxon takođe je kritikovao američke tarife. Carinu od 12,5 posto na robu iz svoje zemlje opisao je kao "izuzetno razočaravajuću".
“Američka istraga nije pružila uvjerljive dokaze koji bi podržali tvrdnje o prisilnom radu. Carine nisu rješenje - one povećavaju troškove i neizvjesnost za preduzeća”, kazao je on, prenosi Fena.
Vrhovni sud SAD-a presudio je u februaru da se Trumpove carine uglavnom trebaju proglasiti nevažećim jer je predsjednik koristio Zakon o vanrednim situacijama iz 1977. koji mu, prema sudu, nije dao ovlaštenje da preduzme tako dalekosežne mjere. Od tada se Trump oslanjao na drugi zakon iz 1974. Prema tom drugom zakonu, predsjednik može uvesti carine do 150 dana. Taj period je sada istekao, prisiljavajući Trumpa da traži novu pravnu osnovu.
“Trump se ne brine o prisilnom radu, već o održavanju svog carinskog zida”, kaže članica Evropskog parlamenta i potpredsjednica trgovinskog odbora u EP-u, Kathleen Van Brempt (Vooruit).
“U praksi se malo toga mijenja”, dodala je.
Međutim, prema njenim riječima, Trumpov novi demarš ne mora nužno dovesti do eskalacije, sve dok se Vašington pridržava Turnberryjevog sporazuma (u kojem su SAD prošle godine obećale uvođenje carine do 15 posto na robu iz EU, op. ur.).
“Ako se Trump ne pridržava sporazuma, Evropa mora odgovoriti kako bi zaštitila interese naše ekonomije, naših preduzeća i miliona radnika”, rekla je Van Brempt.
Ona stoga poziva Evropu da bolje sarađuje sa svojim trgovinskim partnerima.