ADVERTISEMENT

Cijene kuća u EU su porasle za 5,5% u četvrtom kvartalu 2025. godine u poređenju s istim periodom 2024. godine. Nekoliko zemalja je zabilježilo mnogo snažniji porast, koji je prelazio 10%.

Stručnjaci iz industrije ističu poboljšanje uslova finansiranja, posebno kamatnih stopa, kao ključni pokretač trenda, piše Euronews Business.

Dakle, koje su zemlje zabilježile najveći porast cijena nekretnina širom Evrope u 2025. godini? Koji su faktori uticali na razvoj cijena krajem 2025. godine?

Poboljšanje uslova finansiranja

"Razvoj cijena krajem 2025. godine oblikovan je poboljšanjem uslova finansiranja, što je dovelo do povratka potražnje", rekao je Michael Polzler, izvršni direktor kompanije za nekretnine REMAX Europe, za Euronews Business.

„Kako su se kamatne stope stabilizovale, kupci koji su prethodno odgodili potragu za kućom ponovo su se vratili na tržište.“

Mikk Kalmet iz Global Property Guidea također je ukazao na oporavak potražnje nakon povećanja kamatnih stopa u periodu 2023–2024.

„Kako su se Euribor i opće bankarske kamatne stope stabilizovale, tržište se blago oporavilo, jer su ljudi koji su oklijevali u kupovini tokom neizvjesnih vremena osjetili određenu predvidljivost od kraja 2024. nadalje“, rekao je za Euronews Business.

Mađarska predvodi rast cijena kuća

Mađarska je zabilježila najveći godišnji porast cijena kuća u četvrtom kvartalu 2025. godine, s porastom od 21,2%, prema podacima Eurostata.

„Mađarska, zemlja s najboljim rezultatima, posljednjih je godina promovirala subvencionirane programe vlasništva nad nekretninama, što je podstaklo potražnju uz snažnu aktivnost investitora“, rekla je za Euronews Business Kate Everett-Allen, šefica istraživanja stambenih nekretnina u Evropi u Knight Franku.

Snažni rast u Portugalu, Hrvatskoj i Španiji

U eurozoni, Portugal i Hrvatska su također zabilježili oštar porast od 18,9% odnosno 16,1%. Španija je slijedila s porastom od 12,9%.

Everett-Allen je rekla da je snažna međunarodna potražnja bila ključni faktor u sve tri zemlje.

Migracija životnog stila, kupci drugih kuća i ulaganja (uključujući digitalne nomade, penzionere i strane kupce) ostali su snažni čak i dok su domaći troškovi zaduživanja rasli, posebno na obalnim i urbanim tržištima.

Polzler je rekao da je najsnažniji rast cijena u Portugalu, Hrvatskoj i Španiji koncentriran u ključnim urbanim i obalnim područjima gdje je potražnja bila najveća.

„U Portugalu je rast cijena potaknut vrlo ograničenom ponudom, posebno u Lisabonu, Portu i okolnim područjima, ali i ciljanim mjerama vladine podrške“, rekao je.

Objasnio je da je uvođenje programa javnih garancija za mlade kupce prve nekretnine - koji omogućava do 100% hipotekarnog finansiranja, a država garantuje do 15% vrijednosti nekretnine - bio značajan pokretač potražnje.

„To je jasno tržište prodavača, a ograničena ponuda u kombinaciji s ovom politikom omogućila je prodavačima da održe snažnu moć određivanja cijena“, rekao je.

Privlačnost turističkih tržišta

Polzler je rekao da su gradovi poput Valencije i Madrida nadmašili nacionalne prosjeke u Španiji, podržani i domaćom i međunarodnom potražnjom.

Održiva strana ulaganja i kontinuirana privlačnost ovih tržišta pojačali su rast cijena.

Kalmet je također naglasio da je snažniji rast cijena u ovim zemljama uglavnom potaknut njihovom atraktivnošću kao turističkih destinacija.

Međunarodni kupci, potražnja za drugim kućama i širenje kratkoročnog najma povećali su pritisak na tržišta nekretnina, posebno u priobalnim i urbanim područjima.

Druge zemlje s porastom od preko 10% - Slovačka (12,8%), Bugarska (12,6%), Latvija (11%), Litvanija (10,8%) i Češka (10,4%) - također su zabilježile snažan rast cijena nekretnina koji je premašio 10%.

Everett-Allen je istakla da su Centralna i Istočna Evropa, zajedno s Iberijom, ostvarile izuzetne rezultate u proteklih 12-18 mjeseci, što je uglavnom usklađeno sa snažnijim rastom BDP-a.

"Ova tržišta također imaju koristi od ulaganja u infrastrukturu i priliva kapitala, kako zbog načina života, tako i zbog dugoročnih ekonomskih izgleda", rekla je.

Kalmet je dodala da su cijene u Centralnoj i Istočnoj Evropi imale tendenciju bržeg rasta, dijelom zato što prihodi sustižu, a gradnja stanova je započela s niže osnove.

Rast cijena kuća u Danskoj (7,6%), Irskoj (7%), Rumuniji (6,7%), Holandiji (6,2%), Malti (6,1%), Kipru (6%), Sloveniji (5,8%) i Norveškoj (5,7%) također je bio iznad prosjeka EU, iako s manjom razlikom.

Finska je bila jedina zemlja među 29 evropskih tržišta gdje su cijene kuća pale, s godišnjim padom od 3,1%.

Rast cijena nekretnina u "velikoj četvorki" EU

Među "velikom četvorkom" ekonomija EU, Španija se istakla s porastom od 12,9%. Italija je zabilježila porast od 4,1%.

Njemačka je zabilježila porast cijena kuća od 3%, dok je Francuska bila treća od dna u Evropi, sa porastom od samo 1%.

„Francuska se još uvijek oporavlja od oštre korekcije tržišta 2023. i 2024. godine, kada su rastuće hipotekarne stope i inflacija značajno utjecale na potražnju“, rekao je Polzler.

„Tržište se stabilizira, sa samo skromnim kretanjem cijena i opreznim raspoloženjem kupaca.“

Everett-Allen je rekao da je njemačko tržište nekretnina bilo više izloženo jeftinom dugu, slabom rastu prihoda i sistemu najma koji je omogućio brzo povlačenje potražnje, uz visoke regulatorne i ulazne troškove.