ADVERTISEMENT

Vještine se mijenjaju kako se poslovi razvijaju. Dok se pojavljuju novi zahtjevi, drugi postepeno nestaju. Utjecaj umjetne inteligencije na radno mjesto ostaje tema o kojoj se žestoko raspravlja, ali jasni trendovi počinju se oblikovati. Kako ova tehnologija automatizira više procesa, potražnja za određenim ulogama - posebno na početnom nivou - već opada. Ali kao radnik, kako se možete zaštititi?

Izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o budućnosti poslova za 2025. godinu pokazuje koje vještine poslodavci smatraju najpotrebnijima u svojoj radnoj snazi. Izvještaj se temelji na informacijama više od 1.000 velikih globalnih poslodavaca, koji zajedno predstavljaju preko 14 miliona radnika u 22 industrije i 55 ekonomija širom svijeta, piše Euronews.com.

Analitičko razmišljanje, otpornost, fleksibilnost i liderstvo

Prema WEF-u, "analitičko razmišljanje" je najtraženija vještina, a oko 69% poslodavaca kaže da je to osnovni zahtjev za njihovu radnu snagu. "Otpornost, fleksibilnost i agilnost" zauzimaju drugo mjesto, a dvije trećine poslodavaca (67%) naziva ove vještine bitnim.

Kako se vještine nastavljaju razvijati, "liderstvo i društveni utjecaj" ostaju važni. Oko 61% poslodavaca kaže da je to osnovna vještina koja im je potrebna u njihovoj radnoj snazi.

Uz najviše rangirano "analitičko razmišljanje", i "kreativno razmišljanje" se smatra ključnom vještinom, koju navodi 57% poslodavaca.

"Motivacija i samosvijest", "tehnološka pismenost", "empatija i aktivno slušanje" te "radoznalost i cjeloživotno učenje" također su vještine koje najmanje polovina poslodavaca smatra bitnim za svoju radnu snagu.

S druge strane, manje od polovine poslodavaca je reklo da su "AI i veliki podaci" za njih ključna vještina.

"Višejezičnost" i "globalno građanstvo" također su manje traženi među poslodavcima.

Najmanje spominjana vještina je "sposobnost senzorne obrade", koju je samo 6% navelo kao osnovnu vještinu za svoju radnu snagu.

Poslodavci kažu da će "AI i veliki podaci" zabilježiti najveći porast

Poslodavci su također pitani hoće li se svaka vještina povećati, smanjiti ili ostati ista do 2030. godine. Rezultati su prikazani kao neto povećanje, što znači udio koji očekuje porast minus udio koji očekuje pad.

Potražnja poslodavaca za tehnološkim sposobnostima će rasti brže od bilo koje druge kategorije u narednih pet godina. Većina ispitanika istakla je "AI i velike podatke", za koje se očekuje porast od 87%. "Mreže i cyber sigurnost" (70%) i "tehnološka pismenost" (68%) slijede nakon "AI i velikih podataka".

Uz ove tehnološke vještine, očekuje se da će „kreativno razmišljanje“ i dva socio-emocionalna stava – „otpornost, fleksibilnost i agilnost“ i "radoznalost i cjeloživotno učenje" – također porasti u važnosti.

Predviđa se da će "Liderstvo i društveni uticaj" i "upravljanje talentima" također ostati traženi.

Poslodavci očekuju da će samo dvije vještine opasti u važnosti: „ručna spretnost, izdržljivost i preciznost“ i „čitanje, pisanje i matematika“.

"Pandemija COVID-19, zajedno s brzim napretkom u graničnim tehnologijama, dovela je do značajnih poremećaja u radnom životu i vještinama, što je potaknulo ispitanike da predvide visok nivo nestabilnosti vještina u narednim izdanjima izvještaja", navodi se u izvještaju.

U izvještaju se također navodi da nivo poremećaja vještina nije isti u svim ekonomijama i industrijama. Ekonomije s nižim srednjim i višim srednjim prihodima očekuju veće promjene u vještinama radnika, dok ekonomije s visokim prihodima predviđaju manje poremećaje.

Na primjer, među 55 ekonomija u izvještaju, 10 od 12 koje očekuju najmanje poremećaje vještina između 2025. i 2030. godine nalaze se u Evropi. To uključuje Dansku, Holandiju, Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku.

Izvještaj WEF-a također otkriva radna mjesta s najvećim rastom i padom.