ADVERTISEMENT

Svjetsko tržište kafe prolazi kroz nestabilan period obilježen kombinacijom klimatskih, ekonomskih i logističkih pritisaka. Analitičari očekuju najveće poremećaje u opskrbi u zadnjih desetak godina.

International Coffee Organization (ICO) međunarodna je organizacija za kafu. Osnovana je 1963. godine u Londonu pod okriljem Ujedinjenih naroda zbog ekonomske važnosti kafe. Administrira Međunarodni sporazum o kafi koji je važan instrument za razvojnu suradnju i redovito objavljuje podatke, analize i prognoze vezane uz kafu, prenosi Index.hr.

"Globalno tržište kafe suočava se s ozbiljnim poremećajima zbog klimatskih promjena i geopolitičkih tenzija. Suše u Brazilu i Vijetnamu smanjile su prinose arabike i robuste, dvije vrste kafe koje se najviše upotrebljavaju, dok američke carine od 50 posto na brazilski izvoz dodatno podižu cijene", stoji u njihovom posljednjem izvještaju.

Procjenjuju da bi do globalne stabilizacije cijene kafe moglo doći tek za tri godine, kada nove plantaže počnu donositi plodove, uz uvjet da globalna situacija ostane onakva kakva jest. Kafa se uzgaja u vrlo specifičnom pojasu na Zemlji koji se često zove "coffee belt" ili pojas kafe.

Ko su najveći proizvođači

Najveći svjetski proizvođač je Brazil koji pokriva oko 36 posto globalne proizvodnje. Glavni je izvor arabice, uz rastuću proizvodnju robuste. Drugi je Vijetnam s oko 17 posto udjela u svjetskoj proizvodnji. Zatim slijedi Etiopija sa 6,5 posto udjela, Indonezija s oko 6 posto te Kolumbija s oko 5 posto.

Ove zemlje zajedno čine oko 70 posto svjetske proizvodnje kafe. Brazil i Vijetnam dominiraju zbog velikih količina, dok Etiopija i Kolumbija imaju ključnu ulogu u premium segmentu. Ostale značajne zemlje uključuju Honduras, Ugandu i Indiju, ali njihov udio je manji.

Na porast cijena kafe u posljednje vrijeme najviše utječu klimatske promjene. Brazil i Vijetnam posljednjih godina su pogođeni sušama i ekstremnim temperaturama zbog čega su prinosi manji, a proizvodnja skuplja. S druge strane, Indonezija i Uganda suočavaju se s poplavama koje oštećuju usjeve i otežavaju berbu, smanjujući prinose.

Klimatske promjene

Dugoročne klimatske promjene smanjuju površine pogodne za uzgoj kafe. Drugi faktor su bolesti. Lisna hrđa je gljivična bolest koja pogađa arabicu, posebno u Latinskoj Americi, smanjujući prinose za 10-20 posto u pogođenim regijama. Povećana vlažnost pogoršava širenje.

Dodatni problem je nedostatak radne snage. Berba kafe, posebno arabice, često je ručni proces koji zahtijeva puno radnika. U zemljama poput Brazila i Kolumbije, nedostatak sezonskih radnika povećava troškove jer se farme bore s migracijama radne snage ili urbanizacijom.

Rastu i ulazni troškovi. Cijene gnojiva, pesticida i goriva porasle su zbog globalne inflacije i poremećaja u opskrbnim lancima, što povećava troškove proizvodnje. Dodatni izazov je pitanje održivosti. Bez obzira na globalan rast cijena kafe, prihodi uzgajivača ostaju niski što dovodi do napuštanja farmi ili prelaska na druge usjeve poput soje ili avokada.

Cijena kafe u kafićima

Klimatske promjene i geopolitičke tenzije, poput carina na brazilsku kafu, stvaraju savršenu oluju za tržište kafe. Cijene će i dalje biti rekordno visoke jer globalni deficit kafe traje već četvrtu godinu zaredom", piše u svom izvještaju Ana Maria Linares, ekonomistica Svjetske banke za Latinsku Ameriku.

Ono što posebno podiže konačnu cijenu kafe u kafiću su i lokalni porezi. Na nivou Europske unije, cijena šoljice kafe u kafićima opterećena je porezima koji variraju između zemalja, ali najznačajniji je PDV, uz dodatne akcize na kafu koju ima nekoliko država u Europi.

Zbog uvođenja carina Brazilu, kafa u Sjedinjenim Državama za 21 posto je skuplja nego u istom periodu prošle godine, pišu američki mediji.