ADVERTISEMENT

Pritisci na cijene u eurozoni ubrzali su se u septembru, dostigavši ​​najviši nivo od aprila, ali je malo vjerovatno da će porast promijeniti pristup Evropske centralne banke (ECB) "sačekajmo i vidimo".

Godišnja inflacija u eurozoni porasla je na 2,2% u septembru, u odnosu na 2,0% u augustu, prema prvoj procjeni Eurostata. Očitavanje je bilo u skladu s očekivanjima ekonomista. Na mjesečnom nivou, cijene su neznatno porasle za 0,1%, što odražava podatak iz augusta.

Bazna inflacija, koja isključuje nestabilne cijene hrane i energije, ostala je stabilna na 2,3% peti mjesec zaredom, pružajući uvjeravanje da osnovni pritisci na cijene ne dobijaju na zamahu, čak i dok glavne brojke rastu, piše Euronews.com.

Među ključnim pokretačima inflacije, usluge su prednjačile sa godišnjim porastom od 3,2%, što je neznatno više od 3,1% u augustu.

Cijene hrane, alkohola i duhana porasle su za 3,0%, u odnosu na 3,2%, dok su neenergetske industrijske robe ostale stabilne na 0,8%. Cijene energije nastavile su padati, ali sporijom stopom, za 0,4% u poređenju sa 2,0% u augustu.

Estonija je zabilježila najvišu stopu inflacije od 5,2%, a slijede je Hrvatska i Slovačka sa po 4,6%. Na drugom kraju spektra, Kipar nije zabilježio godišnju promjenu, a Francuska je zabilježila blagi porast od 1,1%.

Mjesečni trendovi bili su upečatljiviji u nekim područjima. Italija i Portugal su prednjačile s porastom cijena od 1,3% odnosno 1,0%, što ukazuje na određeno lokalno ubrzanje.

Šta to znači za ECB?

Na svom septembarskom sastanku, ECB je odlučila zadržati kamatne stope nepromijenjenima, održavajući depozitnu olakšicu na 2,00%. Projekcije objavljene tada pokazale su da se očekuje da će inflacija u prosjeku iznositi 2,1% u 2025. godini, smirujući se na 1,7% u 2026. godini, prije nego što se vrati na 1,9% u 2027. godini. Očekuje se da će temeljna inflacija postepeno opadati u istom periodu.

Predsjednica Christine Lagarde izjavila je da je ECB "u dobrom stanju" da održi stabilne stope, bez hitnosti da se dalje zaoštrava ili ublažava politika.

Čini se da najnoviji podaci o inflaciji potvrđuju taj stav.

Prema riječima Riccarda Marcellija Fabianija, višeg ekonomiste u Oxford Economicsu: „Izgledi se nisu promijenili i dalje jasno ukazuju na pad inflacije zahvaljujući smanjenju rasta plata, niskim cijenama energije, jačem evru i obuzdanim pritiscima na strani potražnje.“

Dodao je: „Put očigledno vodi nizbrdo; samo smo se kratko uzbrdo kretali. Ali s obzirom na nedavni jastrebovski ton ECB-a, porast inflacije u septembru će učvrstiti njeno uvjerenje da je prerano razmatrati smanjenje kamatnih stopa.“

Tržišta uglavnom očekuju da će Upravno vijeće zadržati kamatne stope nepromijenjene na svom sljedećem sastanku 30. oktobra.

Tržišta prate rizike zatvaranja u SAD-u

Euro je u srijedu porastao na 1,1750 u odnosu na američki dolar, potaknut širim padom dolara nakon zatvaranja savezne vlade SAD-a.

Zatvaranje, koje bi moglo dovesti do otpuštanja stotina hiljada radnika i odgađanja objavljivanja ekonomskih podataka - uključujući ključni izvještaj o nepoljoprivrednim radnim mjestima koji bi trebao biti objavljen u petak - utjecalo je na raspoloženje investitora, a fjučersi na Wall Streetu su pali.

Tržišta kapitala širom Evrope bila su uglavnom prigušena. EURO STOXX 50, njemački DAX i francuski CAC 40 porasli su za 0,3%, a italijanski FTSE MIB pao je za 0,1%.

Širi EURO STOXX 600 ostvario je bolje rezultate, porastao je za 0,5%. Među pojedinačnim akterima, Sartorius je predvodio dobitke s porastom od 9%, a slijede ga Sanofi i Novo Nordisk, s porastom od 4% odnosno 3,3%.

Dionice obrambene industrije su zaostale: Rheinmetall je pao za 2,3%, Leonardo za 2%, a Thales za 1,4%.