Suosnivač kompanije Larry Ellison je ovog mjeseca nakratko pretekao Elona Muska kao najbogatija osoba na svijetu.
Američka tehnološka kompanija Oracle osnovana je prije više od 50 godina i ostala je relativno tiha otkako se balon umjetne inteligencije (AI) napuhao i uzletio 2022. godine.
To je bilo sve dok ovog mjeseca nije potpisan ogroman ugovor o računarstvu u oblaku vrijedan 300 milijardi dolara (253 milijarde eura) sa OpenAI-jem, što je rezultiralo time da je suosnivač i glavni tehnološki direktor kompanije Oracle, Larry Ellison, nakratko postao najbogatija osoba na svijetu.
Sada bi Oracle mogao postati dio konzorcija kompanija koje bi mogle kupiti američko poslovanje TikToka, spašavajući aplikaciju društvenih medija od gašenja u Americi, prema izvještajima medija, prenosi Euronews Next.
Šta je Oracle i zašto ponovo doživljava procvat u društvenim medijima i umjetnoj inteligenciji?
"Globalna, javno trgovana sila“
Oracle je osnovan 1977. godine nakon što je Ellison suosnivačima Bobu Milleru i Edu Oatesu pokazao rad o radnom prototipu za „sistem upravljanja relacijskim bazama podataka“ (RDBMS), program koji uspostavlja veze između nekoliko baza podataka.
Njih trojica su shvatili da niko nije komercijalizirao tehnologiju, pa su odlučili da to urade. Razvili su kompaniju pod nazivom Software Development Laboratories (SDL) čiji je glavni proizvod bila Oracle baza podataka, nazvana po projektu koji su trebali razviti za američku Centralnu obavještajnu agenciju (CIA).
Oracle bazu podataka i dalje koriste kompanije kao što su telekomunikacijski provajder AT&T, Deutsche Bank, provajder zdravstvene tehnologije Munich Re i automobilska kompanija Stellantis.
Baza podataka je debitovala 1979. godine u vrijeme kada su računarski sistemi bili „ogromni“ i pokretani „arkanim i neefikasnim softverom“, prema Oracleu.
„Samo visoko obučeni profesionalci mogli su koristiti složene mašine... softverski programeri su, u međuvremenu, sjedili - bez računara - i pisali kod na blokovima papira za svojim stolovima“, navodi se.
Kompanija se preimenovala u Oracle 1982. godine i izjavila da su pojednostavili upravljanje podacima, izgradili rješenja za nove računarske platforme i učinili sistem neoperativnim kako bi se podaci mogli sinhronizovati.
Do kraja decenije, Oracle je izašao na berzu Nasdaq i proširio kompaniju sa 35 zaposlenih na "globalnu, javno trgovanu kompaniju", vrijednu više od 500 miliona dolara (422 miliona eura) prihoda, saopštila je kompanija.
Do 2011. godine, Oracle je pokrenuo Fusion Cloud aplikacije, svoj prvi izlet u cloud skladištenje uvođenjem "kompletnog paketa" softvera dostupnog online putem pretplate (SaaS).
Od tada, Oracle je izdao preko 100 cloud usluga koje podržavaju više od hiljadu vladinih klijenata u najmanje 60 data centara, prema Forbesu.
Zašto je kompanija sada važna?
Uz Oracle bazu podataka i softver za cloud computing, kompanija također pruža poslovni softver za velike organizacije i integrirane hardverske i softverske sisteme.
Kada se Oracle okrenuo računarstvu u oblaku 2010-ih, počeo je graditi podatkovne centre za smještaj svojih javnih baza podataka u oblaku. Podatkovni centri su glavni generatori energije koji pokreću velike jezičke modele (LLM) potrebne za obuku modela umjetne inteligencije (AI).
Zaposleni u Oracleu rekli su da kompanija ima četiri podatkovna centra širom Sjeverne Amerike, dva u Evropi (Ujedinjeno Kraljevstvo i Holandija) i dva u Aziji, prema članku iz 2012. godine. Taj broj je sada porastao na procijenjenih 51 region javnog oblaka u 26 zemalja, saopštila je kompanija.
Oracle sada koristi cloud infrastrukturu koju implementira u podatkovnim centrima, za koju tvrdi da „omogućava [kompanijama] da pokreću AI opterećenja baš kao što bi to radili lokalno, ali također omogućava [kompanijama] da se skaliraju prema potrebi“, kako bi se uštedjeli troškovi.