Loader
Pronađite nas

Umro Fethullah Gulen, optužen za pokušaj državnog udara u Turskoj

Trump glasao na Floridi: Ovo je najbolja kampanja koju smo vodili, osjećam se samouvjereno

    Kako funkcionišu američki izbori: I zašto se može dogoditi da pobijedi onaj ko dobije manje glasova

    Izbori u Americi (Izvor: AP Photo/Charles Rex Arbogast)
    Euronews.ba
    Objavljeno

    U utorak je izborni dan u SAD-u, bira se američki predsjednik, a građani biraju između republikanca Donalda Trumpa, koji iza sebe već ima jedan mandat, i demokratkinje Kamale Harris, dosadašnje potpredsjednice.

    ADVERTISEMENT

    No, iako su na glasačkim listićima imena predsjedničkih kandidata, birači zapravo glasuju za svoje elektore. Kako piše CNN, elektori, njih 538, prema sistemu utvrđenom Ustavom, naknadno se sastaju u svojim državama (prvi ponedjeljak nakon druge srijede u novembru) i glasaju za predsjednika i potpredsjednika, navodi CNN. Oni čine izborni ili elektorski kolegij, a njihove glasove zatim prebrojava predsjednik Senata na zajedničkoj sjednici Kongresa. Ta bi se sjednica tradicionalno trebala održati 6. januara.


    Ovakav izborni sistem odabran je iz nekoliko razloga. Prvo, utemeljitelji Sjedinjenih Američkih Država bojali su se frakcija i brinuli da birači neće donositi informirane odluke. Nisu htjeli pojedinačnim državama govoriti kako da provode svoje izbore. Bilo je i onih koji su se bojali da će države s najvećim brojem birača zapravo na kraju birati predsjednika. Drugima je bila draža ideja da Kongres bira predsjednika, a čak je i tada bilo prijedloga za nacionalno glasovanje.


    Izborni kolegij elektora je bio kompromis


    Tako da je izborni kolegij bio jedna vrsta kompromisa. Postoji elektor za svakog člana Zastupničkog doma (kojih ima 435, koji predstavljaju narod) i Senata (kojih ima 100, koji predstavljaju države, po dva za svaku), plus dodatna tri za ljude koji žive u Distriktu Kolumbija – dakle 538 elektora. Svaka država ima najmanje tri elektora. Kalifornija, najmnogoljudnija savezna država, ima 53 kongresmena i dva senatora, dakle oni dobivaju 55 elektorskih glasova. Teksas, najveća pouzdana republikanska država, ima 36 kongresmena i dva senatora, tako da oni dobivaju 38 elektorskih glasova.


    Šest saveznih država – Aljaska, Delaware, Montana, Sjeverna Dakota, Vermont i Wyoming su toliko male po broju stanovnika da svaka ima samo jednog kongresnika i tri elektorska glasa. Distrikt Kolumbija također dobiva tri elektorska glasa. Glasači u Portoriku i drugim nedržavnim teritorijima ne dobivaju elektorske glasove, iako mogu sudjelovati na predsjedničkim izborima. Većina država, osim Mainea i Nebraske, koje su podijelile svoje elektorske glasove, dodjeljuje sve svoje elektorske glasove osobi koja pobijedi na izborima u toj državi. Na primjer, postoje vrlo demokratski dijelovi Teksasa i vrlo republikanski dijelovi Kalifornije, ali samo su većinski glasovi u državi ono što je stvarno važno kako bi elektori glasali za jednog kandidata.


    "Potrebno je 270 elektorskih glasova da bi se dobila većina izbornog kolegija. Ukupan broj elektora, 538, ne može se mijenjati ustavnim amandmanom. Ali broj birača dodijeljen svakoj državi može se promijeniti svakih 10 godina, nakon popisa stanovništva. Ako među elektorima dođe do izjednačenja ili ako niko ne dobije većinu, izbori prelaze u Zastupnički dom. Svaka delegacija zakonodavaca iz pojedine države ima jedan glas i bira između tri kandidata s najviše elektorskih glasova. Prema 12. amandmanu, ako niko ne dobije većinu do određenog roka, potpredsjednik postaje predsjednik. Ako ni potpredsjednik ne dobije većinu, delegacije Zastupničkog doma se povlače i samo senatori biraju potpredsjednika. 20. amandman je pomaknuo rok s 4. marta na 20. januar", navodi CNN.

    Možda će vam se svidjeti

    Nevrijeme u SAD-u: Kalifornija zatrpana snijegom, na zapadu opasnost od poplava

    Trumpova administracija razmatra sankcije protiv glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

    Kim Jong Un: Sada možemo da vidimo najhaotičniji svijet od Drugog svjetskog rata