"Ako Amerikanci prihvate naših sedam razumnih uslova, put ka sporazumu ostaje otvoren", rekao je Qalibaf na otvaranju virtuelne sjednice parlamenta, prenosi novinska agencija ISNA.

"Međutim, ako Amerikanci i ovaj put naprave grešku, sposobnosti i odlučnost Oružanih snaga Irana odredit će geografski opseg bojnog polja, a ne njihove želje ili namjere", upozorio je on.

Qalibaf nije detaljnije obrazlagao sedam uslova niti je iznio pojedinosti o tome šta bi Iran smatrao prihvatljivim sporazumom.

Prema ranijim izvještajima, sedam iranskih uslova uključuje ukidanje američke pomorske blokade, garantovanje sigurnog prolaza za komercijalne brodove i naftne tankere kroz Hormuški moreuz, ukidanje jednostranih sankcija, izuzimanje iranskog izvoza nafte od ograničenja, odmrzavanje iranske imovine, dopuštanje Teheranu da zadrži svoje nuklearne materijale unutar zemlje te okončanje rata.

Njegove izjave uslijedile su dok se osvrtao na otkrivanje novog raketnog postrojenja, za koje je rekao da je izgrađeno tokom rata i pod neprijateljskom vatrom.

Postrojenje je opisao kao više od tehničkog ili odbrambenog dostignuća, rekavši da ono simbolizuje promjenu u strateškoj ravnoteži regije.

Qalibaf je pohvalio Vazduhoplovno-svemirske snage Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC), navodeći da su njihove sposobnosti predstavljale izazov za Izrael te ojačale moral Iranaca i pristalica palestinske borbe.

Predsjednik parlamenta kritikovao je nedavne izjave američkog ministra finansija Scotta Bessenta, opisujući ih kao dokaz frustracije Washingtona zbog snage Irana.

Poručio je da bi američki zvaničnici trebali razmisliti o onome što je nazvao svojim strateškim neuspjesima u Zaljevu umjesto da pribjegavaju vrijeđanju Irana.

Njegovi komentari uslijedili su nakon što je Bessent nedavno koristio pogrdan rječnik govoreći o iranskom rukovodstvu i uporedio IRGC sa "opasnom životinjom satjeranom u ćošak" tokom jednog televizijskog intervjua. Bessent je također rekao da se iz svoje rezidencije u Vašingtonu preselio u vojnu bazu zbog sigurnosnih razloga.

Osvrćući se na unutrašnja pitanja, Qalibaf je kazao da ekonomski izazovi, posebno inflacija, nezaposlenost i oscilacije cijena, ostaju glavni prioritet uz vojna pitanja.

SAD i Izrael su 28. februara pokrenuli rat protiv Irana. Teheran je uzvratio udarima na Izrael i američke vojne objekte širom regije prije nego što je u aprilu postignuto primirje.

Vašington i Teheran su u junu potpisali memorandum o razumijevanju s ciljem okončanja rata. Napori za postizanje konačnog rješenja zapeli su u ćorsokak usred neslaganja oko slobode plovidbe i sigurnosti u Hormuškom moreuzu, ključnoj ruti za globalne isporuke energenata i trgovinu.